Poslanica Liste za pravdu i red u NSRS Zagorka Grahovac za "Slobodnu Bosnu" je govorila o ekonomskoj i političkoj krizi koju već godinama u BiH i RS proizvodi Dodikov SNSD, porukama mladih koje političari moraju čuti, zapostavljenim dijelovima RS i receptu za uspjeh opozicije na narednim izborima.

Razgovarao: DARKO OMERAGIĆ

Na posljednjoj sjednici Narodne skupštine RS posebnu pažnju ste posvetili načinu rada Pravobranilaštva RS. Šta vidite kao najveći problem u radu ove institucije?

- Najveći problem je što Pravobranilaštvo RS ne djeluje kao zaštitnik javnog interesa, nego kao institucija koja naknadno pokušava da sanira štetu nastalu zbog loših političkih odluka.

Iz izvještaja smo vidjeli da su ugovori i projekti često zaključivani uprkos upozorenjima Pravobranilaštva ili bez njihove stvarne kontrole. Narodna skupština nema potpune podatke o tome gdje je Pravobranilaštvo upozoravalo, a gdje su institucije ignorisale ta upozorenja, a upravo u tim prazninama se krije odgovornost za ogromne finansijske gubitke koji na kraju padaju na teret građana Republike Srpske. Zato sam i na posljednjoj sjednici rekla da izvještaj više sakriva odgovornost nego što je otkriva.

Očigledan primjer kakve su posljedice ignorisanja mišljenja Pravobranilaštva je slučaj Termoelektrane Ugljevik. Pravobranilaštvo je još ranije upozoravalo da ugovor sa Komsarom ne treba produžavati zbog nepoštovanja obaveza i rokova, ali su ta upozorenja ignorisana. Danas smo zbog takvih odluka suočeni sa višemilionskim sporovima i ozbiljnim finansijskim rizicima za RS.

Dodatni problem je i način imenovanja pravobranilaca, jer se na te funkcije često postavljaju političke ličnosti umjesto stručnih i nezavisnih ljudi, zbog čega slabi povjerenje u nezavisnost ove institucije. Posljednji primjer je imenovanje Jelene Pajić Baštinac, koja je ranije bila generalni sekretar predsjednika RS.

Priča o skidanju sankcija Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima, ali i njegovo stalno ponavljanje da će RS jednog dana biti nezavisna, skrajnula je prave probleme poput arbitražnih sporova teških gotovo milijardu eura. Među njima je najaktuelniji slučaj RiTE Ugljevik. Kako se SNSD ponaša u ovoj situaciji?

GURAJU POD TEPIH VELIKE PROBLEME

- SNSD godinama pokušava da prikrije razmjere problema arbitražnih sporova, iako govorimo o obavezama koje mogu koštati RS gotovo milijardu eura.

Ono što zabrinjava jeste da vlast reaguje tek kada dođe do presuda ili blokada računa, a ne kada je moguće spriječiti štetu. To je obrazac koji vidimo i u drugim sporovima – od energetike do koncesija.

Vlast se mjesecima bavila samo sankcijama i velikim političkim temama, dok su u drugi plan gurnuti stvarni problemi koji će imati ogromne finansijske posljedice po RS.

Slučaj RiTE Ugljevik je posebno ilustrativan jer je očigledan primjer neodgovornog upravljanja. To nije spor koji je nastao preko noći, nego rezultat izostanka pravovremenih rješenja i pogrešnih odluka koje su se donosile godinama.

Posebno zabrinjava to što se upravo oni koji snose najveću odgovornost za stanje u kojem se danas nalazi energetski sektor sada pokušavaju predstaviti kao njegovi spasioci. Isti ljudi koji su donosili pogrešne odluke danas nas pokušavaju uvjeriti da su oni ti koji rješavaju problem, umjesto da objasne kako je do tog problema uopšte došlo. Čak ni sada nema jasnog plana za RiTE Ugljevik, a javnost dobija samo parcijalne informacije i uvjeravanja da je situacija pod kontrolom.

Još uvijek ne znamo ni koje je tačno obaveze RS preuzela niti imamo odgovor na pitanje kolika će biti konačna cijena ovog spora ali je jasno da su arbitražni sporovi sa kojima smo suočeni direktna posljedica pogrešnog  upravljanja javnim resursima te da će, kao i u drugim slučajevima, dugove platiti građani RS.

Jesu li radnici RiTE Ugljevik žrtve SNSD-ovog načina upravljanja i kako će se ova priča završiti?

- Upravo su radnici RiTE Ugljevik među najvećim žrtvama lošeg upravljanja i političkog vođenja ovog preduzeća.

Umjesto da se preduzeće vodi kao strateški energetski sistem, ono je godinama korišteno kao politički resurs – za zapošljavanje, za kontrolu lokalne politike i za kratkoročne političke interese.

Danas radnici žive u neizvjesnosti, niko im ne može jasno reći kakva je budućnost preduzeća, hoće li biti posla, hoće li biti plat,a a znamo da od ovog sistema zavise hiljade porodica i stabilnost cijelog kraja.

RiTE Ugljevik je danas prezaduženo preduzeće sa obavezama većim od 500 miliona maraka, dok su godišnji prihodi višestruko manji i jasno je da takav sistem dugoročno ne može izdržati bez ozbiljnih posljedica, a na kraju se sve prelama preko leđa radnika.

Bojim se da će se ovaj slučaj završiti tako što će Republika Srpska platiti ogromnu cijenu kroz budžet i cijenu električne energije dok odgovornost za pogrešne odluke neće plaćati oni koji su ih donosili.

Nažalost, cijeli energetski sektor je pretvoren u politički plijen, a RS će cijenu takvog upravljanja u potpunosti osjetiti tek u narednom periodu.

Kako žive ljudi u istočnoj Hercegovini i imate li osjećaj da je taj dio RS zapostavljen i da je sve prepušteno privatnoj inicijativi, da budem još konkretniji, Rodoljubu Draškoviću, koji je najpoznatiji investitor u Istočnoj Hercegovini?

- Istočna Hercegovina je jedan od najzapostavljenijih dijelova Republike Srpske i to se vidi na svakom koraku - od infrastrukture do investicija i odnosa institucija prema ljudima koji ovdje žive.

Hercegovine se vlast uglavnom sjeti samo pred izbore. Tada slušamo obećanja o velikim projektima i razvoju, ali čim izbori prođu, Hercegovina ponovo ostaje po strani. Ljudi u Hercegovini danas uglavnom žive oslonjeni na vlastiti rad i inicijativu, jer sistemska podrška države gotovo da ne postoji. Nije slučajno što se kao investitor najčešće pominje Rodoljub Drašković- ne zato što je država napravila plan, nego što je privatna inicijativa popunila prazninu koju je vlast ostavila. Upravo to pokazuje da država nema ozbiljnu strategiju razvoja Hercegovine.

Dovoljno je reći da je put Foča – Sarajevo već mjesecima zatvoren, što najbolje pokazuje odnos vlasti prema ovom regionu. Hercegovci se zbog toga već ironično šale da je put zatvoren kako bi se spriječilo da ljudi odlaze, ali iza te šale stoji ozbiljna činjenica – mnogi su primorani da život i posao vežu više za Mostar ili Dubrovnik nego za institucije Republike Srpske. Nezvanični podaci govore da više od 10.000 Hercegovaca radi u Hrvatskoj i Federaciji.

Hercegovina ima ogroman razvojni potencijal, ali nema ozbiljnu i kontinuiranu podršku institucija. Ne može razvoj jednog regiona zavisiti od slučajnih projekata ili pojedinačnih investitora. Potrebna nam je jasna politika i sistemski razvoj, kroz infrastrukturu, energetiku, turizam i podršku privredi koje nažalost danas ne vidimo.

OVO JE RECEPT ZA USPJEH NA IZBORIMA

Na ponovljenim prijevremenim izborima za predsjednika RS pobijedio je Siniša Karan, ali ni rezultat Branka Blanuše nije loš. Šta je, prema Vašem mišljenju, ključ za pobjedu opozicije u RS na redovnim parlamentarnim izborima u oktobru ove godine?

- Ključ za pobjedu opozicije biće povjerenje građana. Građani moraju vidjeti da opozicija nudi ozbiljnu alternativu koja je spremna i sposobna da RS vodi poštenije i odgovornije ali je važno i da svaki birač vidi konkretne ljude kojima može vjerovati.

Ljudi su umorni od stalnih kriza i neizvjesnosti i od toga da u moru „velikih“ političkih tema njihovi problemi stalno ostaju po strani. Građani žele normalan život, a čini mi se da je ljudima konačno postao važan i osjećaj da neko vodi računa o njihovim interesima.

Rezultat opozicionog kandidata pokazuje da u RS postoji veliki broj ljudi koji žele promjene i koji su spremni da ih podrže. To je važna poruka pred redovne izbore, ali sama želja za promjenama mora se pretvoriti u ozbiljan i organizovan politički rad.

Najvažnije je da opozicija ima samo dva kandidata za inokosne funkcije, ali je jednako važno da postoji dogovor oko osnovnih principa i najvažnijih pitanja, barem o onima oko kojih je takav dogovor moguć.

Očekujemo da će izborni proces biti tehnički uređeniji nego ranije, posebno kroz uvođenje skenera i drugih kontrolnih mehanizama koji bi trebalo da smanje mogućnost izbornih malverzacija i doprinesu većem povjerenju građana. Istovremeno, uvjerena sam da će izborni rezultat u velikoj mjeri zavisiti od izlaznosti. Ključno je da opozicija zaista bude alternativa i da građani vide da dolaze ljudi koji će voditi računa o javnom interesu, normalizaciji odnosa i učiniti da se promjene osjete u svakodnevnom životu ljudi. Ovi izbori neće biti samo izbor između vlasti i opozicije nego izbor između nastavka politike koja nas je dovela u ovo stanje i politike koja pokušava RS učiniti uređenijim i pravednijim društvom.

Ovih dana se u Sarajevu održavaju protesti mladih ljudi koji su na ulice izašli da nakon tragične tramvajske nesreće pokušaju promijeniti sistem. Podržali su ih i mladi iz drugih gradova u FBiH, ali i iz Banjaluke. Promjenu sistema tražite i vi iz opozicije i da li je vrijeme da se na izbore izađe s obećanjima da će se glas mladih čuti i uvažiti?

- Mladi ljudi su pokretačka snaga svakog društva i bez njihove energije i njihovog aktivnog učešća nema stvarnih promjena. Protesti mladih ljudi pokazuju koliko je snažna potreba za društvom u kojem institucije rade i u kojem ljudski život i bezbjednost moraju biti iznad svega. Što je još važnije, oni pokazuju da postoji generacija koja ne želi da pristane na stanje u kojem institucije ne funkcionišu i u kojem se problemi godinama ne rješavaju.

To je važna poruka cijelom društvu jer mladi danas samo traže ono što bi trebalo biti normalno – uređeno društvo, sigurne institucije i priliku da žive od svog rada i planiraju svoju budućnost.

Posebno je važna poruka to što su ih podržali mladi iz drugih gradova, uključujući i Banjaluku. Znači da mladi žele društvo u kojem postoji empatija i u kojem se zajedno diže glas protiv loših pojava, bez obzira gdje se one dešavaju. Nisu opterećeni prošlošću i podjelama, iskreni su i hrabri i zato im treba dati više povjerenja i prostora.

Ako želimo promjene, moramo mlade ljude shvatiti  ozbiljno i dati im pravu šansu. Mladi ljudi  najčešće i odlaze odavde ne zato što ne vole svoju zemlju nego zato što ne vide sigurnost i perspektivu. Zato je obaveza politike da stvori uslove u kojima će se trud i znanje cijeniti više od političke podobnosti. I opozicija mora više govoriti o konkretnim rješenjima za mlade – zapošljavanju, obrazovanju, stanovanju i sigurnosti.

POTREBNE SU STVARNE PROMJENE

Ako bi Lista za pravdu i red osvojila dio vlasti, šta biste prvo promijenili?

- Prva i najvažnija promjena morala bi biti uspostavljanje stvarne odgovornosti u radu institucija. Danas u RS imamo sistem u kojem se loše odluke donose bez posljedica a cijenu na kraju uvijek plaćaju građani kroz budžetske gubitke i sve lošiji standard. Neophodno je vratiti povjerenje u institucije tako što će ih voditi kompetentni ljudi, a ne politički podobni kadrovi. Institucije moraju raditi u interesu građana, a ne u interesu pojedinaca i političkih struktura.

Jedan od ključnih zadataka bila bi normalizacija odnosa i potpuna promjena političke retorike koju smo godinama slušali. Umjesto stalnog podgrijavanja sukoba i mržnje potrebno je raditi na povezivanju ljudi i jačanju povjerenja. Predugo su nas političari na vlasti držali u podjelama i torovima. Ljudi su umorni od kriza i tenzija i zaslužuju stabilno i uređeno društvo.

Važno je da Hercegovina konačno dobije mjesto koje joj pripada i koje zaslužuje, kroz ozbiljnu razvojnu politiku i ravnomjerniji odnos institucija prema svim dijelovima RS.

Istovremeno, ne može biti stvarnih promjena bez odgovornosti za štetu koja je napravljena. Potrebno je uvesti ozbiljnu kontrolu porijekla imovine nosilaca javnih funkcija i omogućiti oduzimanje nezakonito stečene imovine kako bi se makar djelimično nadoknadila šteta nanesena RS i njenim građanima.

RS može opstati jedino kao stabilan dio BiH, bez raspaljivanja političkih sukoba i stalnog dovođenja u pitanje Dejtonskog sporazuma. Naš cilj treba da bude evropski put i uređeno društvo, rekla je Zagorka Grahovac u intervjuu za "Slobodnu Bosnu".