Posljednja prilika da se izbjegne rat s Iranom bila je u četvrtak u Ženevi, gdje su zvaničnici Trumpove administracije iranskim predstavnicima poručili da ne smiju poduzeti određene korake potrebne za izgradnju nuklearne bombe. Sastanak nije prošao dobro, piše NBC News.

Dok je američka delegacija iznosila stav da Iran sljedećih deset godina ne smije obogaćivati uranij, iranska strana se tome usprotivila, rekao je za NBC News visoki zvaničnik Trumpove administracije koji je govorio pod uslovom anonimnosti.

Šta se dogodilo na sastanku?

Iran ima "neotuđivo pravo" na obogaćivanje uranija, rekao je Amerikancima iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi.

A SAD ima "neotuđivo pravo" da vas zaustavi, odgovorio je Steve Witkoff, član američke delegacije.

Nakon što je čuo američke zahtjeve, Araghchi je počeo vikati na Witkoffa, koji je na sastanku bio u pratnji Trumpovog zeta Jareda Kushnera, tvrdi visoki zvaničnik koji je želio ostati anoniman.

"Ako želite, mogu otići", poručio je Witkoff. Američka delegacija je potom izvijestila Trumpa o onome što se dogodilo. Trump nije bio uzrujan, navodi zvaničnik.

Trump nije bio sklon ratu

Od subote ujutro Sjedinjene Države su u ratu. Trumpova odluka da napadne Iran i likvidira njegovo vodstvo uslijedila je nakon dugotrajnih pregovora koji su ga ostavili frustriranim i uvjerenim da diplomatski izlaz nije nadohvat ruke.

Nije bio naročito sklon ratu, a jedan od razloga za oprez bio je taj što nije vjerovao da su mu savjetnici dali dovoljno jasnu sliku o poslijeratnoj budućnosti Irana, rekao je zvaničnik za nacionalnu sigurnost.

Zašto je ipak odlučio napasti? NBC News ga je to pitao jučer u kratkom telefonskom intervjuu. "Nisu bili spremni zaustaviti svoje nuklearno istraživanje. Nisu bili spremni reći da neće imati nuklearno oružje. Vrlo jednostavno", odgovorio je.

Trump je političku karijeru izgradio na obećanju da će izbjeći strane ratove koje su, kako tvrdi, njegovi prethodnici vodili bez stvarne koristi za Amerikance. Godine 2011. iznio je predviđanje da će tadašnji predsjednik Barack Obama započeti rat s Iranom "kako bi bio ponovo izabran" i zato što "apsolutno nema sposobnost pregovaranja".

"Izabran sam da izađemo iz tih besmislenih, beskonačnih ratova, gdje naša velika vojska djeluje kao policija u korist ljudi koji čak ni ne vole SAD", napisao je 2019. godine.

Ipak, obećao je spriječiti Iran da dođe do nuklearnog oružja, što je ponovio prošle sedmice u obraćanju Kongresu. "Iran bi uskoro mogao imati projektile koji mogu dosegnuti SAD", upozorio je.

Bush je zbog ratova oslabio svoju poziciju

Nakon što su pregovori zapeli, Trump je krenuo u rat. Ishod bi mogao preoblikovati Bliski istok u doglednoj budućnosti. Bush je početkom stoljeća odlučio uložiti krv i novac u isti dio svijeta, što je rezultiralo smrću gotovo 4.500 američkih vojnika i oslabilo ga u američkoj politici.

Sada je red na Trumpa da vidi može li američkom vojnom silom neutralizirati Iran u potrazi za nedostižnim mirom, naglašava NBC News. Jedna razlika koju ističe u odnosu na prethodnike jeste to da su oni vodili dugotrajne sukobe. On preferira brze, odlučne udare. Daily Mailu je jučer rekao da bi rat mogao završiti za četiri sedmice ili manje.

U videu kojim je objavio napade poručio je da bi želio da iranski narod ustane i sruši vladajući režim, iako nema garancije da bi nasljednici vladali drugačije.

Prije nego što su SAD i Izrael pokrenuli zračne napade, CIA je zaključila da bi, ako vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei bude ubijen, mogao biti zamijenjen jednako tvrdolinijaškim zvaničnicima iz režima. Khamenei je poginuo u napadu, a nije jasno postoji li pripremljena opoziciona opcija koja bi ga zamijenila.

"Problem bi mogao biti u tome da Trump napada dva ili tri dana, proglasi pobjedu i ode, što sigurno ne bi bilo dovoljno za rušenje režima. Nedostatak strateškog planiranja ovdje bi mogao biti problem", smatra John Bolton, koji je bio savjetnik za nacionalnu sigurnost u dijelu Trumpovog prvog mandata.

Amerikanci nudili određene ustupke

No, jedan Trumpov bliski saradnik rekao je da je uvjeren da će predsjednik rat privesti uspješnom kraju. "Predsjednik i njegov tim ne vjeruju da je opasnost prošla. I dalje vjeruju da je Iran opasan i pomno prate situaciju. Administracija je spremna na dodatne napade i djelovanje u nadolazećim danima kako bi dovršila posao", istakao je senator Lindsey Graham.

Napad na Iran nije bio unaprijed određen. Trump je imao vlastite sumnje. Insistirao je na sporazumu kojim bi Iran odustao od nuklearnog oružja, uz određene ustupke. Američki pregovarači rekli su da su ponudili Iranu besplatno nuklearno gorivo, ali režim je to odbio.

Na sastanku u Ženevi Araghchi je odgovorio: "Ne trebamo nikakve usluge od vas. Ne želimo da nam plaćate gorivo."

Diplomatske aktivnosti posljednjih mjeseci odvijale su se paralelno s velikim gomilanjem američkih vojnih snaga na Bliskom istoku.

Bessent priznao da su namjerno izazvali ekonomsku krizu u Iranu

Pregovarači su razgovarali o iranskom nuklearnom programu 6. februara u Omanu i ponovno 17. februara u Ženevi. Između ta dva sastanka objavljeno je da je Trump naredio da USS Gerald R. Ford, najveći nosač aviona u floti, isplovi iz Kariba prema Bliskom istoku.

Trump je 13. februara otvoreno kazao da želi još jedan nosač u regiji "u slučaju da ne bude dogovora".

Ministar finansija Scott Bessent priznao je prošlog mjeseca pred Kongresom da je Washington namjerno izazvao ekonomsku krizu u Iranu, što je potaknulo masovne proteste početkom godine. Stvaranjem nestašice dolara SAD je prisilio Iran na štampanje novca, što je potaknulo inflaciju i unutrašnje nezadovoljstvo.

Trump je, prema riječima zvaničnika, ipak imao rezerve oko napada jer nije bio uvjeren da će planovi dati trajni rezultat. Ipak, 19. februara dao je Iranu rok od 10 do 15 dana da pristane na dogovor, upozorivši da će se u suprotnom dogoditi "stvarno loše stvari".

Niko u Teheranu nije mogao biti siguran da blefira. Već je jednom poslao bombardere B-2 da napadnu nuklearna postrojenja i tvrdio da su "uništena".

Napad pratili na Floridi

U petak je, dan nakon sastanka u Ženevi, rekao u Teksasu: "Sada moramo donijeti veliku odluku. Nije lako."

Trump je iz Teksasa otputovao u Mar-a-Lago na Floridi, gdje je s visokim savjetnicima pratio napad. Fotografija koju je objavila Bijela kuća prikazuje Trumpa s kapom USA, državnog sekretara Marca Rubija i šeficu kabineta Susie Wiles ispred karte Bliskog istoka s rasporedom američkih brodova.

Vrijeme napada nije bilo slučajno. Američke i izraelske obavještajne službe pratile su Khameneijevo kretanje i znale da će se tog jutra sastati s visokim zvaničnicima. Eksplozije su odjekivale u Teheranu, a stotine ciljeva pogođene su. U Izraelu su se oglasile sirene za zračnu uzbunu.

Avionske kompanije otkazale su više od 1.500 letova prema Bliskom istoku. Iranski protunapad u Kuvajtu ubio je četvoricu američkih vojnika. U obraćanjima tokom vikenda Trump je poručio da bi moglo biti još žrtava. "Nažalost, vjerovatno će ih biti još prije nego što sve završi. Takva je stvarnost", rekao je.