Raspored proširenja Evropske unije ne bi trebalo da diktiraju spoljne sile poput Rusije ili Sjedinjenih Američkih Država, poručio je u intervjuu za Politico francuski ministar za Evropu Benjamin Adad, uoči planiranog sastanka ministara na Kipar, koji je otkazan zbog bezbjednosnih razloga.

“Nijedna sila izvan EU ne bi trebalo da odlučuje o proširenju umjesto država članica”, rekao je za Politico ministar, koji predstavlja Francusku na sastancima posvećenim proširenju EU.

Adadove izjave dolaze u trenutku kada Evropska komisija i neke članice EU guraju ideju da Ukrajina uđe u Uniju već 2027. godine, kroz inovativan pristup poznat kao „obrnuto proširenje“, kojim bi se novim članicama odobrile ograničene privilegije članstva.

List piše da je inicijativa iz Brisela djelimično motivisana činjenicom da je članstvo u EU pregovarački adut u mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije, koje predvode SAD. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski traži da njegova zemlja postane članica EU do 2027. godine.

“Ni SAD ni Rusija ne bi trebalo da imaju bilo kakav uticaj na politiku proširenja EU”, rekao je Adad. Dodao je da Pariz podržava ulazak Ukrajine u Uniju i insistira da Kijev, Moldavija i zemlje Zapadnog Balkana ne smiju ostati u “sivoj zoni”, podložnoj stranom uticaju i agresiji.

Ali Francuska je manje sklona predlozima da se promijeni način na koji Evropa prima nove članice, piše list.

“Ovo proširenje mora ostati zahtjevno i zasnovano na zaslugama kako bi se obezbijedio njegov uspjeh i kredibilitet”, rekao je Adad.

Ipak, prva naredna država u redu za članstvo u EU je Crna Gora, navodi Politico, pozivajući se na komesarku za proširenje EU Marta Kos.

Uprkos rezervama iz pojedinih krugova, komesarka za proširenje Marta Kos rekla je za taj list da su pregovori između Brisela i Crne Gore o članstvu u EU ušli u završnu godinu.

“Vrijeme je da počnemo razgovore o Ugovoru o pristupanju sa Crnom Gorom”, rekla je Kos, dodajući da je Evropska komisija “trenutno u završnoj fazi pripreme nacrta ugovora”. Sljedeći korak, dodala je komesarka, jeste utvrđivanje “koje su nam zaštitne mjere potrebne kako bismo osigurali da buduće članice nastave da poštuju svoje obaveze i nakon pristupanja”.

Drugim riječima, države kandidati bi mogle biti primane u Uniju brže nego ranije, ali bi se mogle suočiti i sa ograničenjima u svom članstvu. “To je važna lekcija iz prethodnih proširenja”, rekla je Kos.

Neimenovani razlog za takav oprez je Mađarska, primljena u posljednjem velikom talasu proširenja 2004. godine.

“Potrebna nam je polisa osiguranja protiv rizika od trojanskih konja u EU, zemalja koje djeluju protiv naših zajedničkih ciljeva”, rekla je Kos.

List navodi da se među ograničenjima koja Komisija predlaže nalaze “inovativne” zaštitne mjere za budžet Unije, ključne politike i strukture odlučivanja, uključujući obavezu lojalne saradnje.