Aktuelni saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine kojem mandat ističe ove godine ostat će upamćen prije svega po opstrukcijama članice Željke Cvijanović, koja je tako slijepo slijedila i provodila secesionističku politiku svog stranačkog šefa Milorada Dodika. Ipak, jedan potez ide na "dušu" sva tri člana kolektivnog šefa države, piše Stav.

Naime, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je 14. oktobra prošle godine jednoglasno odlučilo da zbog angažmana na uspostavljanju mira u Gazi, nominira američkog predsjednika Donalda Trumpa za Nobelovu nagradu za mir.

Članovi Predsjedništva BiH su ocijenili da je američki predsjednik imao ključnu ulogu u posredovanju između izraelske i palestinske strane, te da su njegovi diplomatski potezi rezultirali okončanjem sukoba i otvaranjem puta ka novom mirovnom procesu na Bliskom istoku, saopćeno je tom prilikom.

To je bila ujedno i prva nominacija za naredni ciklus za dodjelu ovog svjetskog prestižnog priznanja. I ranije su sa raznih strana svijeta Trumpa predlagali za nagradu. 

Tako su Trumpa, još 2020. za vrijeme njegovog prvog mandata, za nagradu predložili šestorica zastupnika ultradesničarske političke grupacije u Evropskom parlamentu "Identitet i demokratija" te jedan španski zastupnik, član Evropskih konzervativaca i reformista. Republikanska zastupnica Claudia Tenny, inače kopredsjedavajuća Srpskog kokusa u Kongresu SAD-a predložila je Trumpa u januaru 2024. Trumpa je predložio i norveški desničar i islamofob Christian Tybring-Gjedde, i to u dva navrata, 2018. i 2020. U takvom su društvu članovi Predsjedništva BiH.    

Motivi kod članova Predsjedništva BiH za ovaj potez bili su dijametralno suprotni. Cvijanović je ovim nastavila ulizivačku strategiju prema Trumpu i njegovoj administraciji koja je nerijetko prelazi u neukus, ali cilj opravdava sredstvo, rekli bi u Banjoj Luci i nastavili se nadati nezavisnoj RS.

S druge strane, Željko Komšić i Denis Bećirović išli su, pretpostavljamo, politikom nezamjeranja, kako države tako i lične, kada ih je već Cvijanović dovela u šahovsku situaciju potez prije mata.

Pritom su "zaboravili" samo na jednu "sitnicu", da je uspostavljanju krhkog primirja u Gazi prethodio genocid nad Palestincima kojeg Izrael ne bi mogao ili smio, svejedno je, provesti bez dozvole, ali i pomoći Trumpa i SAD-a.

A koliki je velik "mirotvorni" kapacitet Trump je pokazao u narednim mjesecima. Kidnapovao je predsjednika Venecuele Nicolasa Madura, naredio ili pomogao u ubistvu vođe Irana Alija Khameneija, izvršio zajedno s Izraelom agresiju na Teheran, najavio je aneksiju Grenlanda milom ili silom...

Američka politika je oličenje pragmatizma i time su se sigurno vodili Bećirović i Komšić, plašeći se da će izazvati gnjev Trumpa koji bi u svojoj tipičnoj hirovitosti i političkoj neprincipijelnosti mogao u svom stilu reći: Znači, BiH je odbila da me nominiše. Onda ne treba ni postojati.   

I to je razumljivo, ali bi prije svih ovakvih ili sličnih odluka, koje ozbiljno narušavaju moralni integritet institucija BiH, trebalo imati na umu da opstojnost države ovisi prije svega od nas samih. To je početak i kraj priče, a između treba ostati hrabar, uspravan, istrajan i čistog obraza.

Trump poslao skandalozno pismo Norvežanima

Trump je u januaru ove godine uputio skandalozno pismo norveškom premijeru Jonasu Gahru Storeu, prenose svi vodeći norveški mediji, u kojem ga obavještava da "ne osjeća obavezu raditi isključivo na miru", s obzirom na to da je "njegova zemlja odlučila da mu neće dodijeliti Nobelovu nagradu za mir".

- Dragi Jonase, s obzirom na to da je Vaša država odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir, iako sam zaustavio najmanje osam ratova, više ne osjećam obvezu razmišljati isključivo o miru, iako će on uvijek biti prevladavajući, nego sada mogu razmišljati o tome što je dobro i ispravno za Sjedinjene Američke Države. Danska ne može zaštititi Grenland od Rusije ili Kine. Zašto bi uopće imala "pravo vlasništva"? - navodi se u Trumpovoj poruci.

- Ne postoje nikakvi pisani dokumenti; jedino je tamo prije više stotina godina pristao jedan brod, ali i mi smo ondje pristajali brodovima. Učinio sam više za NATO nego bilo koja druga osoba od njegovog osnivanja a sada bi NATO trebao učiniti nešto za Sjedinjene Američke Države. Svijet nije siguran ako nemamo potpunu kontrolu nad Grenlandom. Hvala! Predsjednik DJT - stoji u Trumpovoj poruci norveškom premijeru.