Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra ocijenio je da odnosi između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji Bosne i Hercegovine ni decenijama nakon rata nisu kvalitativno riješeni te da su i dalje opterećeni nepovjerenjem, međusobnim optužbama i političkim manipulacijama.

Upozorio je da takva klima proizvodi stalne političke tenzije i osjećaj diskriminacije, posebno u pojedinim sredinama poput Mostara i južne Hercegovine, gdje se dio bošnjačke zajednice, prema njegovim riječima, osjeća zapostavljeno kada je riječ o pristupu javnom sektoru, zapošljavanju i raspodjeli javnih sredstava. 

Filandra ističe da bi objektivna i stručna analiza odnosa između dva naroda u Federaciji mogla smanjiti prostor za međusobne optužbe i političke manipulacije koje, kako navodi, traju godinama.

Odnosi sa susjedima opterećeni političkim naslijeđem

On je ocijenio da su odnosi Bosne i Hercegovine sa susjednim državama opterećeni dugotrajnim političkim naslijeđem, ali i da se domaća politika često previše bavi Beogradom i Zagrebom, a premalo vlastitim problemima.

"Beogradski i zagrebački režimi u minulom ratu protiv Bosne bili su poraženi, i neće olahko preko toga prijeći. To se danas ogleda u njihovim potporama dijelovima srpskih i hrvatskih politika u našoj zemlji koje rade na njenoj disfunkcionalnosti", kazao je Filandra u intervjuu za Preporod. 

Istovremeno smatra da se u Bosni i Hercegovini previše pažnje posvećuje susjedima.

"Previše se i predugo bavimo Beogradom i Zagrebom, a premalo sobom. Sudbina svakog naroda, pa i našega, ovisi prije svega od njega samog", naveo je.

Srbija i koncept „srpskog sveta“

Govoreći o Srbiji, Filandra je ocijenio da je ona trenutno u političkom previranju, te da je kroz koncept „srpskog sveta“ institucionalno uključena u procese u Bosni i Hercegovini.

"Politikom ‘srpskog sveta’ Srbija je kao država i institucionalno involvirana u bosanskohercegovačke procese pri čemu je ključna njena podrška retrogradnim, antievropskim i nacionalističkim snagama unutar srpskog korpusa", rekao je.

Hrvatska i evropski put Bosne i Hercegovine

Kada je riječ o Hrvatskoj, smatra da ona ima kapacitet da značajnije pomogne Bosni i Hercegovini na putu ka Evropskoj uniji i NATO-u, ali da to ne čini u dovoljnoj mjeri.

"Svoju etabliranu evropsku poziciju ona koristi za paternalizaciju Bosne, usredsređena je na pomoć samo građanima hrvatske narodnosti", naveo je Filandra, dodajući da Hrvatska ipak deklarativno zagovara bosansku stvar, ali da BiH zavređuje i uvijek očekuje više.

Filandra se osvrnuo i na odnose unutar Federacije BiH, ističući da oni i dalje nisu kvalitativno riješeni.

"Puno je međusobnog nepovjerenja, sumnjičenja, podvaljivanja, zazora, spinovanja, preglasavanja, diskriminacije i kalkulacija, i to decenijama traje", kazao je.

Mostar i južna Hercegovina kao primjer

Mostar i južnu Hercegovinu naveo je kao ilustraciju takve klime, ističući da se dio bošnjačke zajednice u tim sredinama osjeća diskriminirano kada je riječ o pristupu javnom sektoru, zapošljavanju i raspodjeli javnog novca.

Dodao je i da su bošnjačke zajednice u tim područjima često sastavljene od povratnika i ratom pogođenog stanovništva, te da su, prema njegovoj ocjeni, često neorganizirane i razjedinjene.