Iako šef NATO-a Mark Rutte uvjerava javnost da unutar Alijanse vlada jedinstvo i podrška američkim udarima na Iran, stvarnost u Briselu je potpuno drugačija. 

Evropa je duboko podijeljena, a tenzije su prerasle u otvorene diplomatske sukobe između ključnih saveznika, dok se jaz između onih koji podržavaju Donalda Trumpa i onih koji njegove poteze smatraju ilegalnim svakim danom produbljuje, piše Raport.

Front otpora: Španija i Francuska protiv Trumpa

Najglasniji protivnik američke vojne intervencije postao je španski premijer Pedro Sánchez. 

On je optužio Trumpa da igra "ruski rulet sa sudbinom miliona ljudi" i izričito zabranio korištenje španskih vojnih baza za napade na Iran. Madrid tvrdi da su ovi napadi direktno kršenje međunarodnog prava, što je izazvalo bijes Washingtona i prijetnje ekonomskom izolacijom.

Sánchez je dobio podršku francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je takođe proglasio rat ilegalnim.

Italijanska premijerka Giorgia Meloni dodatno je zakomplikovala situaciju izjavom da Italija ne želi i ne planira ulaziti u ovaj sukob, dok njeni zvaničnici u tajnosti mole zaljevske partnere da utiču na smirivanje situacije.

Njemački kancelar kao Trumpov "glasnogovornik"

Potpuno suprotan stav zauzeo je njemački kancelar Friedrich Merz, kojeg analitičari već nazivaju Trumpovim evropskim "hype manom". 

Merz je postao najveći zagovornik američkih udara, idući toliko daleko da je doveo u pitanje treba li država poput Irana uopšte biti zaštićena međunarodnim pravom.

Njegova lojalnost Washingtonu ide do te mjere da je ćutao dok je Trump javno vrijeđao Španiju i Britaniju. Brisel je šokiran ovakvim ponašanjem, ali analitičari vjeruju da Merz igra opasnu igru – želi zadržati Trumpovu podršku za Ukrajinu i zaštititi njemačku auto-industriju od američkih tarifa, čak i po cijenu potpunog razdora unutar Evropske unije.

NATO i tiha većina: Strah od Artikla 5

Uprkos tome što je iranski balistički projektil presretnut na putu prema Turskoj, Mark Rutte je odbacio mogućnost aktiviranja Artikla 5 (kolektivna odbrana). 

On tvrdi da za tim nema potrebe jer je Alijansa "budna i snažna", ali diplomate u Briselu smatraju da se NATO zapravo pokušava distancirati od sukoba koji se dešava van njegovih granica.

Dok se velike sile spore, ostale članice EU poput Kipra pokušavaju ostati neprimijećene. 

Iako su Italija, Francuska i Španija poslale brodove da zaštite Kipar, vlasti u Nikoziji su zamolile saveznike da o tome "ne prave preveliku buku" kako ne bi uplašili turiste pred nastupajuću sezonu.