Svaki novinar u Izraelu, kao i svaki građanin, podliježe vojnoj cenzuri. Taj propis, utemeljen na zaštiti nacionalne sigurnosti, ovlašćuje cenzora da zabrani izvještavanje ili emitiranje bilo kakvog materijala koji bi mogao otkriti osjetljive informacije ili ugroziti sigurnosne interese zemlje.

To je posebno izraženo u vrijeme rata, kada je vojna cenzura jasno zabranila emitiranje snimki koje otkrivaju lokacije raketnih presretača ili vojnih položaja pogođenih neprijateljskim projektilima, osobito u prijenosima uživo, piše CNN.

Pravila vojne cenzure

Općom naredbom glavnog cenzora iz 1988. godine propisano je da "svaka osoba koja štampa ili objavljuje štampani materijal ili publikaciju koja se bavi državnom sigurnošću... mora ga podnijeti cenzoru prije štampanja ili objavljivanja".

Tom je naredbom pojašnjen propis koji je na snazi od osnutka Izraela. Pritom je ključno naglasiti da cenzor nema nikakvu uredničku kontrolu nad izvještavanjem. Njegova je uloga osigurati da se osjetljive informacije ne otkriju nenamjerno.

Praksa

Izrael nije jedina zemlja koja u ratno vrijeme nameće ograničenja medijima. U Ukrajini, koja je pod ratnim stanjem od početka ruske invazije prije četiri godine, na snazi su stroga pravila o izvještavanju, primjerice, o povlačenju ukrajinskih trupa ili o detaljima kretanja oklopnih vozila i oružja prema bojišnici.

Uobičajeno, međunarodni mediji s cenzorom su surađivali samo tijekom terenskog rada s Izraelskim obrambenim snagama (IDF). Novinarske ekipe snimile bi materijal i omogućile cenzoru da ga pregleda prije emitiranja, što je standardna praksa i pri radu s drugim vojskama; CNN je, primjerice, postizao takve dogovore s američkom vojskom prije sudjelovanja u misijama ili praćenja vježbi.

Međutim, pravila su u ovom ratu znatno postrožena. Primjerice, nakon napada koji je Hamas predvodio 7. oktobra 2023., kada su ispaljene tisuće raketa na Izrael, nije bilo problema s prikazivanjem presretanja na nebu iznad južnog i središnjeg Izraela.

Međunarodni mediji

Sada je, međutim, cenzor zabranio prijenose uživo koji prikazuju presretanja iranskih balističkih projektila, iako je velika većina njih zaustavljena. Iako izraelska javnost tijekom rata na društvenim mrežama i Telegram kanalima objavljuje brojne snimke presretanja projektila, cenzura je prvenstveno usmjerena na međunarodne medije, kojima su ograničenja postrožena od početka sukoba.

Važno je pojasniti da međunarodne novinske kuće ne podnose svaki videozapis vojnom cenzoru na pregled. CNN, primjerice, nije poslao nijedan video na odobrenje od početka rata. Međutim, cenzor zabranjuje emitiranje prijenosa uživo presretanja koji bi mogli otkriti preciznost iranskih balističkih projektila ili lokaciju izraelskih obrambenih sustava.

Politički pritisak

Izraelski krajnje desni ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir politizirao je pitanje inače apolitičnog vojnog cenzora, obećavši da će "djelovati strogo i s nultom tolerancijom" protiv međunarodnih medija koji krše pravila cenzure.

U zajedničkoj izjavi s ministrom komunikacija, Ben Gvir je rekao da je policija poslana na nekoliko lokacija jer su "osumnjičenici privedeni, incidenti istraženi, a u slučajevima sumnje na kršenje smjernica provedena su i uhićenja". "Svatko tko u ime ‘novinarskog izvještavanja’ ugrozi izraelske građane, suočit će se s odlučnom i čvrstom policijom", poručio je Ben Gvir. "Nema ustupaka, nema igara."