Prof. dr. Emir Hadžikadunić, bivši ambasador BiH u Iranu i ekspert za međunarodne odnose, analizirao je u razgovoru sa Senadom Hadžifejzovićem na FACE TV dramatičnu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku. Njegova analiza nudi trezveniji, vojni i diplomatski pogled na sukob koji je ušao u fazu "života i smrti" za iranski režim.

Hadžikadunić ističe da Iran, u klasičnom simetričnom ratu protiv tehnološke nadmoći SAD-a i Izraela, trenutno trpi ogromne gubitke, uključujući uništenje mornarice i izloženost masovnim raketnim udarima.

Vojna realnost i doktrina opstanka

Prema Hadžikaduniću, ključna definicija uspjeha za Teheran u ovom trenutku nije vojna pobjeda, već isključivo opstanak režima. Iako je iranska mornarica pretrpjela težak udarac, Iran i dalje posjeduje asimetrične adute:

• Hormuški moreuz: Iran ima kapacitet da blokira ovaj ključni pomorski prolaz. Dovoljan je jedan pogodak u tanker da svjetsko tržište nafte zapadne u paniku.

• Podzemni bunkeri: Hadžikadunić, koji je lično posjećivao iranske otoke, potvrđuje postojanje masivne mreže bunkera koji čuvaju vojnu tehniku i resurse.

• Krah doktrina odvraćanja: Budući da dosadašnje strategije Irana nisu spriječile napad, postavlja se pitanje da li je nuklearna bomba jedina preostala opcija za Teheran.

Nuklearno pitanje: Rusija, Kina i Iran

Na spekulacije o tome da li su Rusija ili Kina pomogle Iranu da razvije nuklearno oružje, profesor nudi jasan odgovor: ne.

„Ni Kini ni Rusiji ne odgovara nuklearni Iran. Iako Kina koristi ovaj sukob za trošenje američke energije, ona i dalje 'šuti, čeka i raste', fokusirana na sopstvene ciljeve poput Tajvana“, objašnjava Hadžikadunić.

On dodaje da Iran posjeduje znanje i tehnologiju, ali da niko sa sigurnošću ne zna šta se dogodilo sa zalihama obogaćenog uranija nakon dvanaest dana intenzivnog ratovanja.

Složenost "perzijskog ćilima" i kult žrtve

Hadžikadunić opisuje Iran kao izuzetno složen sistem u kojem koegzistiraju mule, vojni establišment i liberalnije struje. Posebno ističe dva faktora:

1. Unutrašnja i vanjska opozicija: Veliki dio iranske dijaspore je protiv Islamske Republike, a unutar zemlje postoje umjereni krugovi koji su godinama zagovarali dijalog sa SAD-om.

2. Kult žrtve: Iranski kulturološki obrazac duboko je prožet veličanjem heroja i žrtvovanja, što može motivisati stanovništvo na dugotrajan otpor uprkos vojnim gubicima.