Eskalacija sukoba na Bliskom istoku izvela je na vidjelo pukotine u jednom od najbrže rastućih segmenata globalnih finansija – sektoru privatnog kredita vrijednom gotovo 2 biliona dolara – a poplava zahtjeva za isplatu iznudila je ograničenja povlačenja sredstava kod najvećih upravljača imovinom na Wall Streetu, prenosi Geopolitics Prime na Telegramu

BlackRock i Blackstone pod udarom

BlackRock, najveći upravljač imovinom na svijetu s ukupno oko 11,5 biliona dolara pod upravljanjem, uveo je ograničenje povlačenja od 5 posto na svom fondu za privatni kredit HPS Corporate Lending Fund, vrijednom 26 milijardi dolara. Investitori su u tekućem tromjesečnom ciklusu tražili povrat 9,3 posto udjela, što bi iznosilo oko 1,2 milijarde dolara – ali fond je isplatio tek 620 miliona dolara, ostavljajući ostatak blokiranim unutar fonda. Dionice BlackRocka pale su 6,7 posto na Njujorškoj berzi (NYSE) u petak, u sklopu šireg tržišnog rasprodajnog vala izazvanog slabijim podacima o zapošljavanju i rastućim geopolitičkim napetostima.​

Blackstone je prošao kroz još turbulentniji period: zahtjevi za povlačenje dostigli su rekordnih 7,9 posto imovine u fonda vrijednog 82 milijarde dolara, što je primoralo kompaniju da poveća uobičajeni limit isplate sa 5 na 7 posto. Kako bi pokrili razliku, sama firma Blackstone i njeni zaposlenici ubrizgali su vlastita 400 miliona dolara u fond – što je iznimno rijedak korak koji govori o ozbiljnosti situacije. Dionice Blackstonea klizile su gotovo 8 posto, dostigavši dvogodišnje dno.

Cijeli sektor u slobodnom padu

Blue Owl Capital bio je prisiljen investitorima umjesto gotovine isplatiti zadužnice (IOU), dok je talas negativnog raspoloženja pregazio i ostatak sektora: KKR je pao 6 posto, Carlyle Group 6 posto, Apollo Global Management 5 posto, Ares Management 6 posto te TPG Inc. 5 posto. Analitičar investicijske banke RA Stanger ocijenio je da tržište alternativnih ulaganja "dostiže kritičnu prekretnicu", projicirajući pad od čak 40 posto u formiranju kapitala za fond poslovnog razvoja (BDC) u 2026. u odnosu na prethodnu godinu.

Uzroci su višestruki: napetosti na Bliskom istoku podižu cijene nafte, što zadržava kamatne stope na bolno visokim nivoima, a to pak otežava kompanijama koje nose ove kredite da ih uredno otplaćuju. Uz to, iranski napadi na regionalnu naftnu infrastrukturu i strah od prolongiranog sukoba potaknuli su investitore na simultano traženje izlaza, što je sektoru koji se ionako bori s nedostatkom likvidnosti zadalo snažan udarac.