Uprkos sankcijama Evropske unije, ruska državna agencija za atomsku energiju Rosatom nastavlja širiti svoju prisutnost u Evropi – isporučujući nuklearno gorivo, gradeći nove elektrane i stvarajući nove oblike zavisnosti, sve dok se iz prihoda finansira rat Ruske Federacije protiv Ukrajine. Najnoviji alarm dolazi iz Mađarske, gdje je početkom februara 2026. godine svečano izlivenim betonom za peti energetski blok nuklearne elektrane "Paks 2" otpočela izgradnja za koju i sami ruski stručnjaci tvrde da je rizična, javlja zagrebački Index.hr.

Gradilište nuklearke Paks 2

Gradnja novog bloka "Paks 2" pokrenuta je unatoč internim izvještajima stručnjaka Rosatoma koji upozoravaju na moguće pukotine u temeljnoj jami i probleme s tlom koji ugrožavaju stabilnost i sigurnost objekta. Radovi nisu zaustavljeni radi saniranja tih rizika, čime je stvoren presedan u kršenju inženjerskih normi pri izgradnji nuklearnih elektrana. Svečanosti je prisustvovao i lider Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi, koji je prema tvrdnjama autora teksta redovan i dobrodošao gost u Rusiji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i srpski predsjednik Aleksandar Vučić

"Mini-Černobili" kao Rosatomova norma

Rosatom se ovakve politike drži već dugo. Kao ilustrativan primjer služi Bjeloruska nuklearna elektrana (AES-2006), koju je gradila kompanija Atomstrojeksport, jedna od podružnica Rosatoma. Tokom 2024. i 2025. godine na toj elektrani nekoliko puta su se pojavili tehnički problemi o kojima IAEA nije bila obaviještena. Navodi se da, zbog pogrešno procijenjenih parametara tla i podzemnih voda, elektrana ima ozbiljne probleme s temeljima koji bi je mogli dovesti u kritično stanje u roku od 10 do 20 godina – a Minsk te probleme aktivno prikriva.

Ukidanje američkih sankcija za izgradnju petog energetskog bloka "Paks 2" u novembru 2025. godine dalo je Viktoru Orbánu slobodne ruke za nastavak projekta. Planira se da blok bude priključen na mađarsku elektroenergetsku mrežu u 2030-im godinama. U slučaju katastrofe, zona radioaktivnog zagađenja obuhvatila bi ne samo Mađarsku, nego i susjedne države: Poljsku, Slovačku, Češku, Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju, Italiju, Njemačku, Austriju i Rumuniju – a potencijalno i Ukrajinu, baltičke zemlje, prostor Mediterana i Alpa. Saniranje posljedica takve nesreće moglo bi koštati trilione eura, koje bi Evropljani plaćali dugi niz godina.

Srbija želi ući u nuklearnu igru

Beograd je 2025. godine pokrenuo pregovore s Rosatomom o izgradnji nuklearnih energetskih blokova u Srbiji, a u februaru 2026. godine ti pregovori su nastavljeni. Predsjednik Aleksandar Vučić izrazio je i želju da Srbija postane suvlasnik petog energetskog bloka mađarskog "Paks 2" s udjelom do 10 posto – što Rusija zasad ne odbija. Time Rosatom dobiva novu priliku da u isti opasni projekat uveže i Mađarsku, članicu EU-a, i Srbiju, zemlju kandidatkinju za članstvo u EU-u, proširujući korupcijske sheme i produbljujući rusku prisutnost u srpskoj privredi i energetskom sektoru.

Dok zemlje EU-a razvijaju zelenu energetiku i povećavaju ulaganja u obnovljive izvore energije, Mađarska pod Orbánom dobrovoljno predaje dobrobit svojih građana u šezdesetogodišnju zavisnost o ruskom nuklearnom gorivu, servisiranju i kreditima. Prema ocjenama autora, IAEA, Rafael Grossi i Viktor Orbán dio su složenog plana Rusije za stvaranje trajne nuklearne prijetnje Evropi – a jedini način da se to zaustavi jest ujedinjeni evropski odgovor koji će efikasno suzbiti moskovsku politiku dvostrukih standarda u oblasti nuklearne sigurnosti.