Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u intervjuu za Suddeutsche Zeitung govorio je o snabdijevanju energentima, tenzijama između Beograda i Moskve, previranjima u Srbiji, kao i o ideji da Srbija uđe u EU, ali bez prava glasa. Vučić je također govorio i o odnosu sa dva najmoćnija čovjeka na svijetu: priznao je da je zbog NIS-a Srbija zahladnio odnos sa Rusijom tj. Aleksandrom Putinom, a na drugoj strani zamjerio je Donaldu Trumpu i njegovoj administraciji zbog Kosova.

„Sve nam je teže“, kaže predsjednik Srbije Aleksandar Vučić opisujući tako situaciju sa snabdijevanjem energentima. „Cijene nafte na mediteranskim tržištima su porasle za 15 posto samo u posljednja dva dana, to je ludilo. Slična je situacija i sa gasom“, rekao je Vučić, a prenio DW.

Ali kriza je za Srbiju, podsjeća ga Tobias Zick, novinar lista Suddeutsche Zeitung, koji je vodio razgovor, počela mnogo prije iranskog rata – sa američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije, većinski u vlasništvu u ruskog Gasproma.

Vučić potvrđuje da je to značajno usporilo privredni rast Srbije. Ujedno je, kaže, zahvalan EU i timu predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen: „Razgovarali smo s njima o tome koje nove cjevovode do raznih susjednih zemalja treba da izgradimo do 2035. Uložit ćemo značajna sredstva u našu energetsku infrastrukturu i u tome imamo punu podršku Evropske unije“, kaže predsjednik Srbije.

Pritisci Moskve

U tom kontekstu, on priznaje i da je odnos sa Moskvom zahladnio. Tokom pregovora o vlasničkoj strukturi u NIS-u, kako navodi, iz Rusije su stizale prijetnje prekidom isporuke gasa, dok su ga ruski mediji „napadali oštrije nego mnoge zapadne lidere“.

„Tradicionalno smo imali dobre i prijateljske odnose, ali sada sam jednostavno morao da zaštitim nacionalne interese Srbije. Nismo ničije marionete“, kaže Vučić.

Beograd je, objašnjava, na kraju pristao na model po kojem bi dio kompanije preuzeli mađarski Mol i kompanija Adnoc iz Emirata, a Srbija bi povećala svoj udio u vlasništvu sa 29,87 na 34,87 posto. „To nam daje bolje mehanizme kontrole i veći nadzor nad finansijskim odlukama“, kaže Vučić.

"Evo liste, u čemu je problem?"

Predsjednik Srbije u razgovoru potvrđuje da je dio municije proizvedene u Srbiji, preko posrednika završio u Ukrajini – ali navodi i da je Rusiji to otvoreno izložio.

„Razgovarao sam s Putinom na sastanku u Pekingu i pokazao mu listu zemalja izvoza i rekao: ’Evo liste, u čemu je problem?’ On je onda pokazao na Poljsku, ali tamo je išla samo municija za lovačke puške. Ali da, jeste bilo izvoza u Češku, u Veliku Britaniju i još nekoliko zemalja. I konačno je završilo u Ukrajini“, priča Vučić.

Kaže i da je Putina podsjetio da Srbija Rusiji nije uvela sankcije i da je zbog toga „mnogo patila“. U Srbiji, kako je naglasio, 28.000 ljudi direktno radi u vojno-industrijskom sektoru.

„Sva naša skladišta pucaju po šavovima od granata, raketa i municije različitog kalibra“, kaže Vučić. „Pustili smo onda to, da bi ti ljudi mogli da prime plate, da bi mogli da prežive".

"Velike promene u Evropi i SAD-u"

Na pitanje da li je zbog toga sada vrijeme da se Srbija pridruži sankcijama Evropske unije protiv Rusije, Vučić odgovara:

„Ako mene pitate, to je stvar prošlosti. Mi se kao Evropljani suočavamo s mnogo većim problemima u budućnosti. Mislim da će kriza u Iranu imati velike političke posljedice i doći će do značajnih promjena unutar evropskih društava. (…) A očekujemo i velike političke promjene u Sjedinjenim Državama".

Vučić iznosi i kritike na račun aktuelne američke administracije – što nije, kako kaže, odlučnije reagovala na politiku Vlade u Prištini.

„Amerikanci su nam svima ovde u regionu bili od velike pomoći osiguravajući mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Nadao sam se da će zauzeti i oštriji stav protiv Kurtijevog režima na Kosovu“, kaže predsednik Srbije.

„Oni provociraju sve Srbe koji žive na Kosovu. A tu je i taj takozvani Odbor za mir, gde predsjednica Kosova Vjosa Osmani nastupa kao zvijezda. To nismo očekivali od Trumpove administracije".

Slučaj Generalštab

O istupanju Jareda Kushnera iz projekta izgradnje hotela na mjestu nekadašnje zgrade Generalštaba u Beogradu, predsjednik Srbije kaže da je razlog za to bila „ogromna kampanja, medija, opozicije i blokadera“ i tvrdi da bi taj projekat doneo veliki investicioni zamah. „Zaposlio bi hiljade ljudi i obezbijedio ugovore za stotine kompanija“, kaže Vučić.

On odbacuje optužbe da je u postupanju prema studentskim demonstracijama došlo do prekomjerne upotrebe sile i tvrdi da je nasilja bilo prije svega prema policiji.

A na pitanje o smjeni dugogodišnjeg komandanta specijalnih jedinica i imenovanju novog, za koga se vezuju kontroverze, odgovara da je riječ o profesionalcu bez kriminalnih veza.

Ulazak u EU bez prava glasa?

Njemačkog novinara posebno je interesovala ideja koju su Vučić i premijer Albanije Edi Rama nedavno zajednički iznijeli preko njemačkih medija:

„Ne vjerujem da ćemo uskoro moći da postanemo punopravni član Evropske unije. Zato se, zajedno sa (premijerom Albanije) Edijem Ramom, zalažem se za Evropu više brzina. Vjerujem u jedinstveno tržište, u Evropu bez granica. Ako bismo mogli politički i ekonomski da postanemo dio EU na taj način – bez prava glasa, bez prava veta i bez sopstvenog komesara – to bi nas učinilo veoma sretnim“, kaže predsjednik Srbije.

Novina odmah potom pita da li to Vučić „želi da uživa u prednostima jedinstvenog tržišta i Šengenskog prostora bez pritiska za veću vladavinu prava i demokratizaciju?“

Predsjednik Srbije odgovara: „Ne, pritisak treba da se održi i moramo se suočiti sa njim. Oni bi uvijek trebalo da budu u mogućnosti da kažu: Niste dovoljno dobri, morate da odete".