Prva sedmica američke vojne kampanje protiv Irana koštala je otprilike šest milijardi dolara, rekli su zvaničnici Pentagona Kongresu, od čega je oko četiri milijarde dolara potrošeno na municiju i napredne presretače raketa, izvještava Anadolu.

Prema pisanju New York Timesa, oko četiri milijarde dolara od tog iznosa potrošeno je isključivo na municiju i napredne presretače dizajnirane za obaranje iranskih raketa.

Podaci su objavljeni tokom rasprava u Kongresu ove sedmice, gdje su visoki zvaničnici odbrane također ukazali na to da će biti potrebna dodatna sredstva za održavanje operacija i dopunu iscrpljenih zaliha.

Prema navodima američkog lista, pogođeno je oko 4.000 iranskih ciljeva, uključujući lansere projektila, ratne brodove i protuzračnu odbranu, što značajno narušava sposobnost Teherana da uzvrati.

Admiral Brad Cooper, komandant američke Centralne komande (CENTCOM), izjavio je da su iranska lansiranja balističkih raketa opala za 90 posto od prvog dana borbi, dok su napadi dronovima smanjeni za 83 posto.

Ipak, zemlja i dalje raspolaže zastrašujućim arsenalom oružja, uključujući procijenjenih 50 posto svog raketnog programa.

Kongresmeni se pripremaju za dodatni budžetski zahtjev administracije u narednim sedmicama.

Nagli porast troškova privukao je pažnju s obje strane političkog spektra.

Kritičari tvrde da se skupi presretači, od kojih neki koštaju milione dolara po komadu, troše brzinom koja bi mogla opteretiti američku odbrambenu industrijsku bazu i stvoriti nedostatke u drugim strateškim zonama.

Rat je počeo zajedničkim američkim i izraelskim napadima na iranske vojne ciljeve, ali se sukob od tada proširio širom Bliskog istoka, dok Iran uzvraća balističkim projektilima i žestokim napadima dronovima koji zahtijevaju skupe odbrambene odgovore.

Dok se rasprave o finansiranju rata intenziviraju u Washingtonu, zvaničnici Pentagona naglasili su potrebu za održavanjem zamaha protiv iranskih kapaciteta, uz istovremeno balansiranje dugoročnih prioriteta nacionalne odbrane.

Tenzije na Bliskom istoku eskalirale su otkako su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli veliki napad na Iran, u kojem je ubijeno više od 1.200 ljudi, uključujući iranskog vrhovnog vođu Alija Hameneija, preko 150 učenica i visoke vojne zvaničnike.

Iran je uzvratio sopstvenim širokim baražnim napadima usmjerenim na američke baze, diplomatske objekte i vojno osoblje širom regije, kao i na više izraelskih gradova. Napadi su nastavili eskalirati.

Sukob je izazvao zabrinutost u vezi s globalnim snabdijevanjem energijom usred naglog pada pomorskog saobraćaja kroz Hormuški tjesnac, ključnu rutu kojom se dnevno prevozi oko 20 miliona barela nafte, prenosi Stav.ba pisanje medija Middle East Monitor.