Geopolitičke promjene u svijetu, unutrašnje političke blokade u Bosni i Hercegovini i promjene u Washingtonu dodatno komplikuju političku situaciju na Zapadnom Balkanu. O tome koliko su balkanska pitanja danas prisutna u američkoj politici, kakav je stvarni domet lobiranja iz Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i koliko globalne krize utiču na region, za N1 je govorio politički analitičar Kurt Bassuener.

Bassuener, koji decenijama prati političke procese u Bosni i Hercegovini, smatra da je Evropska unija propustila priliku da pokaže odlučnost u trenutku kada se globalni odnosi ubrzano mijenjaju.

„Mislim da je to jedino područje gdje EU i drugi evropski demokratski saveznici mogu biti odlučni akteri, ali još nisu to odlučili. Zadržali su se na nivou birokracije, drže se svog okvira i govore o nekom Planu rasta“, kaže Bassuener.

Prema njegovim riječima, Evropa nije reagovala kao geopolitički akter u trenutku kada su prijetnje postale očigledne.

„Kad je riječ o odlučnim geopolitičkim akterima, na primjer da se jasno stavi do znanja da drugi geopolitički akter ne može biti prijetnja Evropi i njenim vrijednostima, oni nisu djelovali u skladu s tim. A prijetnja je bila očigledna više od godinu dana“, naglašava.

Dodaje da se Evropa predugo bavila narativom o „stranom malignom utjecaju“, ali da se nije prilagodila novim okolnostima.

„Evropa se nije prilagodila tome i to je očigledno svima u regiji, ne samo u BiH. Evidentno je da se to ne radi na pravi način i čini se da Evropa gubi kredibilitet.“

Neutralna pozicija BiH

Govoreći o vanjskopolitičkoj poziciji Bosne i Hercegovine u odnosu na rat na Bliskom istoku, Bassuener smatra da zvanični stavovi političkih lidera ne odražavaju nužno raspoloženje građana.

„Neutralnost prema ratu je refleksija mnogih stvari u vanjskoj politici, ali mislim da to ne reflektuje stav javnosti širom zemlje, čak i tamo gdje su dominantni lideri poput Milorad Dodik i Dragan Čović.“

On dodaje da nema preciznih istraživanja, ali da je njegov utisak da politički stavovi partijskih lidera često ne prate osjećaj javnosti.

„Nisam vidio nikakve ankete, to je moj osjećaj. No, ne mislim da politički stavovi partijskih lidera reflektuju stav javnosti kada govorimo o pravednosti ovakvog rata ili implikacijama za BiH i regiju.“

Ukidanje sankcija Dodiku kao signal promjene

Posebno se osvrnuo na odluku Sjedinjenih Američkih Država da ukinu sankcije Miloradu Dodiku, što su mnogi analitičari ocijenili kao veliki zaokret u američkoj politici prema regionu.

„Mislim da je to bio prvi indikativan slučaj promjene američke politike u prvih devet ili deset mjeseci administracije Donald Trump“, navodi Bassuener.

Kako kaže, brojni analitičari su se pitali u kojem pravcu će se nova politika razvijati.

„Vidjeli smo kakve ideologije imaju Trump i ljudi oko njega. Govorili su da će se SAD povući iz ove regije, ali kada je riječ o stvarnoj primjeni politike, ukidanje sankcija protiv Dodika, njegove porodice i ljudi oko njega bio je prvi korak gdje ideologija ulazi u politiku, barem kada je riječ o Zapadnom Balkanu.“

Zbog toga smatra da taj potez vjerovatno neće ostati izolovan slučaj.

„Ne mislim da će to biti izolovan slučaj, nažalost.“

Lobiranje Republike Srpske u Washingtonu

Bassuener smatra da je ukidanje sankcija rezultat dugotrajnog lobiranja vlasti iz Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama.

„RS je već neko vrijeme lobirala za to i to je drugi primjer gdje možete povezati strateški cilj lobiranja i željeni rezultat koji je postignut“, kaže on.

Kao prvi primjer navodi odlazak međunarodnih sudija i tužilaca iz pravosudnog sistema BiH krajem 2019. godine.

„Svi političari su imali koristi od toga. Ako stavimo Dodika na stranu, to je bila jasna implikacija, a sljedeći cilj tog lobiranja je snaga visokog predstavnika i cijeli ustavni okvir.“

Prema njegovim riječima, to lobiranje nije uvijek formalno.

„Tu nije riječ samo o lobiranju za Dodika. To je zagovaranje u Washingtonu koje se radi u ime narativa koji se stvaraju u Mostaru i Zagrebu, od ljudi poput Max Primorac i organizacija kao što je The Heritage Foundation.“

Bassuener upozorava da se u američkom političkom prostoru ponovo pojavljuju narativi iz devedesetih godina.

„To su narativi da su kršćani potlačeni od muslimana, kakve smo slušali 1990-ih. Oni su tada bili uklonjeni, ali su sada ponovo reanimirani i mogu se čuti u Washingtonu.“

Dodik formalno slabiji, ali praktično jači

Govoreći o političkoj snazi Milorada Dodika, Bassuener smatra da je njegova pozicija paradoksalna.

„Dodik je formalno slabiji, ali je u praktičnom smislu jači. Kao rezultat preživljavanja svih tih udara, i dalje je glavni čovjek u RS-u, iako nema formalnu funkciju, ali svi znaju da on kontroliše sve.“

Posebnu zabrinutost, kaže, izazivaju potencijalni dogovori oko prirodnih resursa.

„Moja najveća briga je da će se spojiti interesi koji se tiču državne imovine i prirodnih resursa, uključujući šume i druge projekte. Ti interesi mogu povezati aktere iz RS-a s vanjskim partnerima, ali ne u korist javnosti.“

Dodaje da postoje i glasine o rudarskim ugovorima.

„Čuo sam glasine o mogućim ugovorima za rudarenje. Ne mogu ih potvrditi, ali me ne bi iznenadilo da se to ponudi.“

Skepsa prema Južnoj interkonekciji

Komentarišući projekat Južne plinske interkonekcije, Bassuener smatra da je prvobitno obrazloženje tog projekta već dovedeno u pitanje.

„Regionalno objašnjenje je bilo da se diverzifikuje snabdijevanje BiH plinom i smanji zavisnost od ruskog gasa. Ali, kako sam shvatio, Bugarska će promijeniti tok i prekinuti taj plan, tako da je racionalizacija već nestala.“

Dodaje da ostaje otvoreno pitanje ekonomskog opravdanja.

„Imate brojne konzumente koji koriste gas, poput mene u stanu, ali da li je to dovoljno da opravda izgradnju gasovoda? Nisam siguran da Južna interkonekcija ima smisla.“

Prema njegovim riječima, Evropa je propustila šansu da ozbiljnije razvije obnovljive izvore energije.

„Evropljani su propustili priliku da se degasifikuju i više ulože u obnovljivu energiju i skladištenje energije. Čini se da to nisu bili njihovi prioriteti.“

BiH ulazi u izbornu godinu ranjivija

Na kraju razgovora Bassuener upozorava da Bosna i Hercegovina u izbornu godinu ulazi u osjetljivoj političkoj situaciji.

„Mislim da ste danas ranjiviji. Svi znaju da ste ranjivi, a toga su svjesni i građani Bosne i Hercegovine.“

Ipak, smatra da još postoji prostor za političko organizovanje novih snaga.

„Vjerovatno je teško u ovom trenutku okupiti nove političke snage pred izbore u oktobru, ali nije kasno da se artikulišu interesi i da se ljudi udruže u solidarnosti oko vlasti kakvu žele.“

Za građane ima i jednu preporuku.

„Mislim da ljudi trebaju skeptično gledati na sve koji su trenutno na političkom meniju.“