Međunarodna agencija za energiju (IEA) dogovorila je danas najveće oslobađanje strateških rezervi nafte u svojoj historiji.

Agencija je izjavila da su se njezine 32 zemlje članice danas jednoglasno složile da će 400 miliona barela iz svojih hitnih rezervi staviti na raspolaganje tržištu. Očekuje se da će se oslobađanje dogoditi u vremenskom okviru koji je primjeren okolnostima svake zemlje članice, dodala je IEA.

Najveće prethodno kolektivno oslobađanje hitnih zaliha od strane zemalja članica IEA bilo je 182,7 miliona barela, nakon energetskog šoka izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine.

Cijene nafte su skočile zbog rata s Iranom, budući da je Teheran postavio učinkovitu blokadu prometa u Hormuškom tjesnacu, kroz koji ide petina globalnog izvoza nafte. WTI je trenutno na 86 dolara po barelu, a Brent Crude je 90,5 dolara po barelu.

Trgovina naftom zapravo je na udaru dva šoka. Trgovački šok povezan je s poremećajima u brodskim rutama i usporavanjem prometa za neke brodove, dok je šok u opskrbi posljedica pada proizvodnje energije. Ove pojave ne utječu na sve zemlje i regije svijeta podjednako. Njihov utjecaj varira ovisno o razini energetske ovisnosti, navodi francuska vlada, koja je prvi sastanak ministara energetike organizirala u ponedjeljak kada se u raspravu uključio i izvršni direktor IEA-e Fatih Birol.

Uključivanje Indije

Zemlje članice IEA-e trenutno drže preko 1,2 milijarde barela javnih zaliha nafte za hitne slučajeve, a dodatnih 600 miliona barela industrijskih zaliha drži se pod vladinom obavezom, napomenuo je izvršni direktor IEA-e, otkrivši kako o vanrednim mjerama na svjetskom tržištu nafte blisko sarađuje s ministrima Saudijske Arabije, Brazila, Indije, Azerbajdžana i Singapura.

Birolov dodatak potvrđuje kako često korišteni epitet za G7 kao „klub ekonomski najjačih zemalja svijeta“ više ne stoji ni kada je riječ o zalihama nafte. Drugim riječima, bez aktivnog učestvovanja zemalja kao što su Kina, Indija ili Brazil više se ne može stabilizirati svjetsko tržište sirove nafte ili se, u najmanju ruku, ne može ostvariti puni učinak.

Prvi čovjek Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol dogovara s zemljama G7 korake na svjetskom tržištu nafte (Foto: Afp)

Američka inicijativa

Financial Times tvrdi da je inicijativa za otpuštanjem rezervi sirove nafte došla iz SAD-a, koji je, podsjeća list, donio i odluku da se ukine dio sankcija na rusku naftu kako bi je mogla uvesti Indija. Ipak, najveći doprinos hitnom spuštanju burzovnih cijena sirove nafte ispod 100 dolara u ponedjeljak dala je izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da je „rat u Arapskom zaljevu gotovo dovršen“. Već do kraja trgovanja na Njujorškoj burzi u ponedjeljak cijena barela sirove nafte tipa Brent pala je na ispod 90 dolara, što se, u bitnome, nastavilo i u utorak, prenosi Jutarnji.

Trgovanje barelom Brenta na Njujorškoj burzi u srijedu je startalo po cijeni od 87 dolara, da bi se u nastavku zabilježio rast na iznos od preko 90 dolara. Ispod 100 dolara na spomenutom tržištu kapitala na početku trgovanja u srijedu držao se i barel sirove nafte tipa Murban, referentan za proizvodnju i trgovinu naftom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Cijena barela Murbana još je krajem prošle sedmice otišla preko 100 dolara. Gledajući odnos burzovnih cijena i političkih odluka oko kontrole rasta tih cijena, očito je da se plasiranje svjetskih rezervi sirove nafte čuva kao poluga koja će se aktivirati ako cijena barela ode iznad 120 dolara ili se zadrži na razinama iznad 100 dolara na sedmičnoj razini.

Reakcija OPEC-a

S aktiviranjem poluge otvaranja strateških rezervi oklijevalo se i zbog činjenice da je riječ o kratkoročnoj mjeri. Naime, nakon što isprazne dijelove skladišta nafte, članice G7, Kina ili Indija moraju ta skladišta opet popuniti jer im to nalaže briga o energetskoj sigurnosti. A povećana potražnja za sirovom naftom ponovo podiže njezinu cijenu ako veće narudžbe ne prati povećanje svjetske proizvodnje nafte.

U prvoj reakciji nakon napada SAD-a i Izraela na Iran udruženje osam najvećih svjetskih proizvođača nafte OPEC 1. marta ocijenilo je stanje s opskrbom stabilnim i čak donijelo odluku o smanjivanju dodatnih plasmana energenta na tržište.

U međuvremenu je Iran snažno uzvratio na napade i blokirao Hormuški tjesnac te je došlo do pripadajućih šokova na berzama nafte, tako da se čeka nova odluka OPEC-a, čije su članice Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman.

Prema objavi OPEC-a, predstavnici članica trebali bi se sastati tek 5. aprila ove godine. Budući da iranske napade trpe i Saudijska Arabija i UAE, a računajući i izjavu Trumpa da je Rusija obećala pomoći da se tržišni šokovi u opskrbi naftom ublaže, moguće je da će OPEC izaći s saopćenjem o novonastaloj situaciji i prije zakazanog sastanka.