Rumunija će ugostiti američke avione za dopunjavanje gorivom, opremu za nadzor i satelitsku komunikaciju za svoje operacije u Teheranu, rekao je u srijedu predsjednik Nicusor Dan, dodajući da je oprema "odbrambena" i da ne nosi municiju.

Dan ranije je sazvao vrhovno odbrambeno vijeće država EU-a i NATO-a, koje je odobrilo američki zahtjev.

Parlament je također glasao za odobrenje mjere, unatoč kritikama krajnje desne opozicije koja je kritizirala plan iako se samoproglašeno zalaže za američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Rumunija, čvrsti saveznik Washingtona, dom je američkog balističkog raketnog odbrambenog sistema Aegis Ashore, postavljenog prije deset godina u gradu Deveselu kako bi se suprotstavio potencijalnim prijetnjama saveznicima NATO-a.

Ažuriran je nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.

"Govorimo o dopunjavanju aviona gorivom, nekoj opremi za nadzor i nekoj opremi za satelitsku komunikaciju u korelaciji sa štitom Deveselu“, rekao je Dan.

"Ova oprema je odbrambena, ne nosi municiju. U mjeri u kojoj parlament to odobri... bit će raspoređena u Rumuniju u skladu s američko-rumunskim partnerstvom", dodao je. 

Prema informacijama koje je danas objavio rumunski Digi24, Sjedinjene Države zatražile razmještaj trupa i borbenih aviona u zračnoj bazi Mihail Kogălniceanu u okrugu Constanța, strateškom NATO-ovom objektu, usred sukoba između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana. 

OKO 1000 AMERIČKIH VOJNIKA OD RANIJE U RUMUNIJI

Dok su neke zemlje EU - poput Francuske, Grčke i Italije - poslale ratne brodove na Kipar nakon što su iranski dronovi pogodili britansku bazu na otoku, druge dopuštaju korištenje svojih vojnih baza.

Većina visokih zvaničnika EU osudila je iranske napade u regiji i pozvala na prekid i diplomatsko rješenje sukoba.

SAD su prošle godine povukle oko 1000 vojnika iz rumunske zračne baze Mihail Kogalniceanu, dok su se SAD usredotočile na vlastite granice i indo-pacifičku regiju. Još 1000 američkih vojnika ostalo je tada u Rumuniji. 

Stalna saveznička prisutnost u Rumuniji iznosi oko 3500 NATO vojnika, uključujući američke vojnike.

Rumunija dijeli kopnenu granicu s Ukrajinom dugu 650 km, preko koje su ruski dronovi letjeli prema ukrajinskoj lučkoj infrastrukturi, dok mine u Crnom moru iz sukoba utječu na ključne trgovinske i energetske rute.

ŠTA BI OVO MOGLO ZNAČITI?

Rumunska vojna baza Mihail Kogălniceanu na Crnom moru, kojom trenutno upravljaju rumunska i američka vojska, je u procesu proširenja kako bi postala jedna od najvećih NATO baza u Europi, pisali su rumunski mediji prošle godine. 

Nakon što se projekat završi, mogla bi igrati ulogu u dogovorima vezanim uz mirovni proces u Ukrajini, pisao je Digi24. 

Baza bi služila kao logističko središte, ali bi također mogla primiti do 10.000 vojnika uz planiranih stalnih 10.000, u slučaju da Rusija prekrši hipotetski mirovni sporazum ili zaprijeti bilo kojoj zemlji NATO-a.

Baza Mihail Kogălniceanu jedan je od najskupljih projekata rumunske vojske. Modernizacija baze koštat će 2,5 milijarde eura. Međutim, Rumunjska želi dobiti 400 miliona eura iz fondova Europske komisije, pisao je Digi24. 

Ako sve bude išlo po planu, 2040. godine Mihail Kogălniceanu će postati najveća zračna baza u Europi, nadmašivši onu u Ramsteinu u Njemačkoj.

No, nakon što je izbio rat sa Iranom, Ukrajina nije jedini razlog da se Amerikanci fukusiraju na ovu bazu. i intenzivno investiraju u povečanje njenih kapaciteta.