U ratu u Iranu, obilježenom upotrebom raznih oružja, od najsavremenijih aviona do jeftinih dronova, američka vojska je prvi put borbeno upotrijebila jedno od svojih najnovijih oružja. Riječ je o Projektilu za precizne udare (PrSM), koji je korišten za napade na iranske vojne ciljeve u sklopu aktuelne američko-izraelske intervencije u toj zemlji, piše Euronews.

Komandant američke Centralne komande (CENTCOM), admiral Brad Cooper, izjavio je nakon premijerne upotrebe da PrSM američkoj vojsci pruža "neuporedivu sposobnost dubokog udara".

PrSM je sistem oružja zemlja-zemlja namijenjen uništavanju ciljeva na udaljenostima od 60 do 500 kilometara, što je znatno više od dometa bilo kojeg konvencionalnog artiljerijskog ili raketnog sistema. Projektile pokreće raketni motor, a do cilja ih vodi inercijalni navigacioni sistem potpomognut GPS-om.

Mogu se ispaljivati s vozila M142 HIMARS ili M270 MLRS, a nose fragmentacijsko-eksplozivnu bojnu glavu tešku 91 kilogram, dizajniranu za uništavanje velikih ili utvrđenih ciljeva.

Zamjena za zastarjeli sistem

Proizvod odjela za projektile i kontrolu vatre kompanije Lockheed Martin, PrSM se opisuje kao "projektil za precizne udare dugog dometa sljedeće generacije". Njegov razvoj započeo je 2016. godine kao odgovor na potrebe američke vojske za novim oružjem u sklopu inicijative za razvoj preciznih udara dugog dometa. Prvi projektili isporučeni su vojsci u avgustu 2023. godine.

Cilj inicijative bio je zamijeniti zastarjeli Taktički raketni sistem vojske (ATACMS) modernim sistemom koji nudi veće sposobnosti, poboljšanu preciznost i fleksibilne bojne glave. PrSM ispunjava te zahtjeve, a istovremeno ima manji radarski odraz, zahtijeva manje održavanja i kompatibilniji je s postojećim lanserima poput HIMARS-a i MLRS-a.

Razvoj u nekoliko verzija

Svaki projektil PrSM dugačak je nešto manje od 4 metra, prečnika 43 centimetra i teži do 817 kilograma. Takav kompaktniji dizajn omogućava da lanseri nose dva projektila umjesto jednog, što je dvostruko više u odnosu na starije sisteme.

PrSM se razvija u četiri "inkrementa" ili verzije, od kojih su neke još u fazi razvoja. Prva verzija je standardni sistem koji trenutno koriste američka i australijska vojska. Druga verzija, čija se isporuka očekuje 2028. godine, bit će protivbrodski projektil s dometom do 1000 kilometara i većom brzinom.

Treća verzija će se nadograđivati na prethodne i bit će specijalizovana za uništavanje utvrđenja te lansiranje specijalizovanih dronova i kliznih bombi. Cilj četvrte verzije je povećati domet na više od 1000 kilometara, a spominje se i peta koja bi mogla uključivati autonomno lansirno vozilo.

Programu PrSM dosad se pridružila Australija, koja je nekoliko lansera kupila 2024. godine, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo razmatralo pridruživanje 2021. godine. Ponudu Norveške za kupovinu nekoliko lansera SAD je odbio u januaru 2025.

Izlazak iz sporazuma s Rusijom otvorio je put

Razvoj i upotreba projektila PrSM postali su mogući tek nakon što je 2019. godine prva Trumpova administracija suspendovala učešće SAD-a u Sporazumu o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) s Rusijom.

Odluka o napuštanju sporazuma, čija je svrha bila spriječiti obje zemlje u razvoju projektila dugog dometa, donesena je kao odgovor na prethodna ruska kršenja. "Ne možemo više biti sputani sporazumom koji Rusija besramno krši", izjavio je tadašnji američki državni sekretar Mike Pompeo.

Sporazum je nametao ograničenje dometa od 500 kilometara za projektile koji se lansiraju s kopna. Iako PrSM ne može nositi nuklearne bojne glave, razvojem raketnog sistema sposobnog za udare srednjeg i dugog dometa SAD bi, prema nekim tumačenjima, mogao postaviti opasan presedan.