U Ateljeu Ismet Mujezinović u Tuzli je 8. marta, na Međunarodni dan žena, otvorena izložba pod nazivom „Naša žena“. Izložba je privukla veliku pažnju javnosti, ali i izazvala polemike zbog činjenice da se u njenom historijskom prikazu spominje i haška osuđenica Biljana Plavšić.

Izložba je najavljena kao projekat koji dokumentira načine na koje su žene u poslijeratnim periodima aktivno doprinosile obnovi i razvoju zajednica. Međutim, dio posjetilaca ostao je zatečen nakon što su među imenima žena primijetili i ime Plavšić.

Kritičari ističu da je problematično to što se ime osobe osuđene za ratni zločin pojavljuje u okviru izložbe koja je posvećena ženama i njihovom doprinosu društvu. Posebno naglašavaju da je Plavšić tokom rata bila dio političkog rukovodstva Republike Srpske koje je provodilo politike koje su dovele do etničkog čišćenja.

Zbog toga su se u javnosti pojavila pitanja kako se njeno ime našlo u istom kontekstu sa brojnim ženama iz Bosne i Hercegovine koje su, kroz aktivizam i društveni rad, doprinijele obnovi društva nakon rata.

Reakcija Historijskog muzeja BiH

Oglasio se i Historijski muzej Bosne i Hercegovine. Iz ove institucije tvrde da izložba ni na koji način ne glorificira niti afirmira ratne zločince.

Kako navode, jedan od elemenata izložbe je veliki historijski timeline koji predstavlja komparativni pregled događaja i ličnosti iz poslijeratnih perioda, s fokusom na žene i njihove društvene uloge.

„U historijskom prikazu koji je samo jedan dio izložbe jasno je navedeno da je Biljana Plavšić priznala krivicu za zločine protiv čovječnosti pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Spominjanje pojedinih ličnosti u tom kontekstu predstavlja isključivo dokumentovanje historijskih činjenica i dio je šireg hronološkog pregleda društveno-političkih okolnosti u Bosni i Hercegovini u dva poslijeratna vremenska perioda“, saopćeno je iz Muzeja.

Dodaju da je taj segment izložbe odvojen od drugog dijela koji se fokusira na individualne priče žena i njihove pozitivne doprinose društvu.

Tri cjeline izložbe

Iz Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine pojašnjavaju da je izložba „Naša žena“ koncipirana u tri cjeline:

- Historijski timeline s ključnim događajima iz poslijeratnih perioda nakon 1945. i 1995. godine

- Dokumentarne priče koje predstavljaju konkretne doprinose žena razvoju društva

- Radovi savremenih umjetnica koji tematiziraju iskustva žena u poslijeratnim društvima

Kako navode iz Muzeja, izložba je rezultat višemjesečnog istraživanja, terenskog i arhivskog rada, te predstavlja prvi muzeološki prikaz nasljeđa i uloge žena u dva poslijeratna perioda u Bosni i Hercegovini.

Izložba je do sada predstavljena na tri lokacije i, prema riječima autora, uglavnom je naišla na pozitivan prijem publike i stručne javnosti.

Iz Muzeja su također naglasili da Grad Tuzla i gradonačelnik nisu organizatori izložbe, kako je to navedeno u pojedinim medijskim napisima.