Od kroničnog bubrežnog zatajenja u Hrvatskoj godišnje umre između 700 i 900 ljudi, upozorila je u predstavnica HZJZ-a Verica Kralj, ističući važnost ranog otkrivanja bolesti koja često dugo nema vidljive simptome.

U susjednoj Hrvatskoj oko 300.000 ljudi ima kroničnu bubrežnu bolest u različitim stadijima, a godišnje se hospitalizira oko 5.000 pacijenata, dok se velik broj bolesnika liječi i u dnevnim bolnicama gdje primaju dijalizu.

Član upravnog odbora Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora Mario Laganović istaknuo je da se obilježavanjem Svjetskog dana bubrega želi podići svijest o kroničnim bubrežnim bolestima i važnosti njihova pravodobnog otkrivanja.

- Danas su nam na raspolaganju novi lijekovi pa se za ovu bolest može učiniti mnogo više nego ranije. Zato je posebno važno pravodobno otkriti pacijente jer su ishodi liječenja i prognoza danas znatno bolji, rekao je Laganović.

Dodao je kako u Hrvatskoj oko 500 bolesnika godišnje započinje neku od metoda nadomještanja bubrežne funkcije, poput dijalize ili transplantacije.

U ordinacijama obiteljske medicine uveden je i digitalni panel za rano otkrivanje kronične bubrežne bolesti, alat koji liječnicima pomaže u prepoznavanju rizičnih pacijenata i praćenju njihova liječenja. Laganović je naveo da se koristi oko godinu i pol dana te da je kroz njega dosad prošlo oko 27.000 pacijenata.

Predstavnica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Verica Kralj upozorila je da kronična bubrežna bolest često dugo ne pokazuje simptome, zbog čega velik broj oboljelih nije svjestan bolesti.

- Osobe u riziku poput dijabetičara, osoba s povišenim krvnim tlakom, pretilih osoba ili oni s obiteljskom anamnezom bolesti trebale bi kod svog obiteljskog liječnika provjeriti zdravlje bubrega, rekla je Kralj.

- Kronična bubrežna bolest pogađa oko 12 posto stanovništva, ali se o njoj govori znatno manje nego o drugim kroničnim nezaraznim bolestima, naglasila je predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti Zrinka Mach.