Amerika premješta dijelove svog naprednog protivraketnog sistema THAAD iz Južne Koreje na Bliski istok, javljaju američki i južnokorejski mediji pozivajući se na izjave zvaničnika.

Do ovog poteza dolazi dvanaest dana nakon početka rata između SAD-a i Izraela protiv Irana, a uslijedio je nakon izvještaja da je Iran uništio ključni radar sistema THAAD u Jordanu.

Sistem je u Južnoj Koreji prvi put postavljen 2017. godine radi zaštite od prijetnji Sjeverne Koreje, što je izazvalo proteste lokalnog stanovništva i oštre reakcije Kine, piše BBC.

Šta je THAAD i zašto ga premještaju?

Washington Post je ranije ove sedmice, pozivajući se na dva zvaničnika, izvijestio da se dijelovi sistema THAAD premještaju na Bliski istok.

Izvještaji dolaze u trenutku dok SAD i Izrael nastavljaju s udarima na Iran, a Teheran odgovara ispaljivanjem brojnih dronova i balističkih projektila na američke i izraelske vojne baze u regiji.

Nije poznato kojim tačno arsenalom Iran raspolaže, no prema procjeni New York Timesa, do sada je lansirao više od 500 balističkih projektila. Iako je većina presretnuta, posmatrači upozoravaju da bi količina vatre mogla preopteretiti američki vojni inventar.

Vjeruje se da se Iran priprema za rat iscrpljivanja koji bi mogao uvući veći dio Bliskog istoka, uključujući i američke saveznike.

To objašnjava zašto je THAAD, sistem dizajniran za presretanje projektila na velikim visinama, ključan za jačanje američke odbrane. Prema ranijim izvještajima, iranski napad ovog mjeseca uništio je radar sistema THAAD u Jordanu, čija se vrijednost procjenjuje na 300 miliona dolara.

Sistem vrijedan milijardu dolara

Protivraketni sistem, koji proizvodi američka kompanija Lockheed Martin, sastoji se od šest mobilnih lansera s po osam presretača te radarskog sistema za detekciju. Može obarati balističke projektile kratkog i srednjeg dometa koristeći tehnologiju "pogodi i uništi", pri čemu kinetička energija uništava nadolazeću bojnu glavu.

To može učiniti na velikim visinama, čak i izvan Zemljine atmosfere, što se smatralo posebno korisnim u Južnoj Koreji za presretanje nuklearnih bojnih glava. Jedna baterija sistema košta oko milijardu dolara, a za njeno funkcionisanje potrebno je stotinjak vojnika. SAD ih globalno imaju samo osam, od čega su dvije bile na Bliskom istoku – u Jordanu i Izraelu.

Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija posjeduju još tri u regiji. Jedan američki zvaničnik izjavio je za Washington Post da je premještanje iz Južne Koreje "mjera opreza", no drugi analitičari smatraju da je sistem rastegnut do krajnjih granica.

Profesor John Nilsson-Wright sa Univerziteta Cambridge rekao je za BBC da bi taj potez "snažno upućivao na potrebu SAD-a da nadoknadi intenzivno korištenje postojećih protivraketnih kapaciteta na Bliskom istoku".

Protivljenje Seula

Južnokorejski mediji, uključujući SBS i Yonhap, izvještavaju da se lanseri sistema THAAD već prevoze iz zračne baze Seongju, južno od Seula.

Predsjednik Lee Jae-myung priznao je da je Seul "izrazio protivljenje" povlačenju američkog oružja.

"Čini se da je nedavno došlo do spora oko toga što američke snage u Koreji šalju dio naoružanja, poput artiljerijskih baterija i protivzračnog oružja, izvan zemlje", rekao je na sjednici vlade. "Iako smo izrazili protivljenje, stvarnost je takva da ne možemo u potpunosti nametnuti svoj stav."

Na pitanje hoće li to ugroziti strategiju odvraćanja Seula, odgovorio je: "Mogu sa sigurnošću reći da neće."

Nilsson-Wright je ocijenio Leejeve riječi kao "neuobičajen javni izraz protivljenja, što naglašava legitimnu zabrinutost Seula da bi to moglo ugroziti odbrambene sposobnosti Južne Koreje".

Reakcije Kine i Sjeverne Koreje

Na pitanje o mogućem premještanju, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun u srijedu je ponovio da "protivljenje Kine raspoređivanju sistema THAAD od strane SAD-a u Republici Koreji ostaje nepromijenjeno".

Kina je bila najglasniji kritičar instalacije sistema 2017. godine, smatrajući da se time jača američka vojna prisutnost u regiji i kontroliše rastuća moć Pekinga.

Iako su Washington i Seul tvrdili da je sistem namijenjen odbrani od Sjeverne Koreje, Kina je smatrala da njegov iznimno snažan radar može vidjeti duboko u kinesku teritoriju i pratiti lansiranja kineskih projektila, što bi umanjilo moć odvraćanja Pekinga.

Kina je tada uzvratila nezvaničnim bojkotom korejske robe, šestogodišnjom zabranom grupnih putovanja u Južnu Koreju, pa čak i otkazivanjem K-pop koncerata. Profesor Ian Chong sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru smatra da Peking, iako bi mogao pozdraviti premještanje sistema, to vjerovatno neće smatrati pobjedom osim ako ne dođe do "trajnog uklanjanja".

Ipak, Nilsson-Wright dodaje da bi Peking rat na Bliskom istoku mogao vidjeti kao nešto što "odvlači pažnju SAD-a od njegove spremnosti u indopacifičkoj regiji".

Sjeverna Koreja još se nije javno oglasila. Nilsson-Wright smatra da vođa Kim Jong Un vjerovatno neće "iskoristiti ove promjene", no drugi posmatrači vjeruju da postoji rizik od manjih provokacija prema Jugu.

To, prema Chongovom mišljenju, postavlja ključno pitanje: "Hoće li dugotrajan sukob s Iranom iscrpiti američke zalihe projektila do te mjere da će postati teško odgovoriti na nepredviđene situacije drugdje."