Zemlja koja bi najviše mogla stradati od američkog i izraelskog napada na Iran jest 47-milionski Irak, zbog krhke političke strukture i velike proračunske ovisnosti o nafti.

Irak je godinama bio bojno polje na kojem su se sukobljavali interesi Teherana i Washingtona. U roku od nekoliko sati nakon početka američko-izraelskog napada na Iran 28. februara ponovno su izbili i sukobi u Iraku. U Iraku se vodi paralelni rat ili rat u sjeni, kako to piše Financial Times. Iran i šijitske grupe koje Iran podržava gađaju američke baze u Iraku dok SAD bombardira proiranske skupine u Iraku.

U utorak su šijitske milicije u Iraku napale američki diplomatski objekt u Bagdadu, nakon raketnih napada na izraelske i američke baze u Jordanu, izvještava britanski Guardian, upozoravajući da se Irak pojavljuje kao ključno novo poprište sukoba, a borbe se rasplamsavaju.

Irak je na udaru obiju zaraćenih strana, ustvrdio je irački ministar vanjskih poslova Fuad Husein na konferenciji za novinare u ponedjeljak.

Jedna proiranska skupina objavila je da su u utorak u zračnom napadu ubijena četiri njezina borca u bazi na sjeveru Iraka, u najnovijem u nizu takvih napada koje su najvjerovatnije izveli SAD ili Izrael. Proiranske milicije istodobno gotovo svakodnevno napadaju američku bazu u Erbilu, glavnom gradu iračke autonomne regije Kurdistan, te pucaju na položaje potencijalnih američkih saveznika među lokalnim kurdskim frakcijama.

Od početka rata stižu nepotvrđene informacije da američki i izraelski specijalci upadaju u Irak i djeluju protiv proiranskih šijitskih milicija. Bagdad je prosvjedovao Izraelu jer su poslali svoje specijalce, u sukobu između izraelskih specijalaca i iračkih službenih snaga bilo je poginulih Iračana. Izraelci su također izveli više zračnih napada na položaje šijitskih skupina na zapadu i jugu Iraka.

S druge strane, Irak optužuje Irance da su ispalili rakete koje su zapalile dva tankera pokraj iračke obale. Poginula je najmanje jedna osoba. Zbog eskalacije sukoba iračke vlasti u četvrtak su objavile da obustavljaju rad naftnih terminala.

Dva napadnuta broda Irak je koristio za prijevoz svoje nafte, saopćila je iračka agencija za izvoz nafte. No, New York Times piše da je tanker Safesea Vishnu, koji plovi pod zastavom Maršalovih Otoka, ustvari u vlasništvu američke kompanije. Iran je preuzeo odgovornost za napad na tanker pod zastavom Maršalovih Otoka. Drugi brod nisu spomenuli, a riječ je o tankeru Zefyros pod zastavom Malte i nije jasno je li on posebno ciljan ili je stradao u napadu na prvi tanker.

Iračani nisu imali žrtava samo u sukobu s izraelskim specijalcima. Brzo nakon početka rata, piše FT, pastir iz pustinje na jugu Iraka dojavio je da je uočio neoznačena vojna vozila i strane vojnike koji se spuštaju iz helikoptera. Irački vojnici krenuli su u patrolu u blizini saudijske granice i ubrzo su se našli pod paljbom: jedan je vojnik poginuo, a dvojica su ranjena. Nisu objavili ko su napadači, no FT piše da su to vjerovatno bili američki specijalci. Prema jednom izvoru, u Saudijskoj Arabiji su skupine iz Iraka izvele napad, pa su onda "strane snage prešle u Irak kako bi neutralizirale prijetnju". Američki vojni dužnosnik rekao je za FT da su provodili operacije u Iraku kao dio akcije u Iranu, ali isključivo u cilju odbrane američkih trupa koje su napale grupe povezane s Iranom. Američki izvor negira da su se sukobili s regularnim iračkim snagama.

Širenje sukoba na Irak prijeti urušavanjem ionako krhke ravnoteže u toj zemlji koja se nikad nije oporavila od američke invazije 2003. radi rušenja režima Sadama Huseina. Iračka ekonomija ovisi o izvozu nafte, koji je naglo pao zbog iranske blokade Hormuškog tjesnaca. Učestali su nestanci struje u trenutku kad se političari bore za formiranje nove vlade.

Šijitske milicije koje podržava Teheran preuzele su odgovornost za desetak raketnih i bespilotnih napada usmjerenih na američke vojne i diplomatske objekte. Napadnuto je američko veleposlanstvo u Bagdadu i 1. marta američka zračna baza u Irbilu, 10. marta pogođen je s nekoliko dronova američki diplomatski i logistički objekt unutar kompleksa zračne luke u Bagdadu. Sljedeći dan Amerikanci su pokrenuli protuudar na položaje proiranskih šijitskih skupina. Naoružane skupine napale su i naftnu infrastrukturu, zračnu luku i hotele u kojima su smješteni američki državljani u Erbilu. Šijitske milicije iz Iraka također su preuzele odgovornost za napade na Jordan i Kuvajt. Napadnuta je i talijanska vojna baza u iračkom Kurdistanu. Samo u napadima u Kurdistanu iskorišteno je na stotine dronova.

Iran je napao baze iranskih kurdskih skupina koje su u neprijateljstvu s Teheranom, a prošli tjedan pojavile su se informacije da ih SAD i Izrael pripremaju za upad u zapadni Iran. U petak je jedna šijitska milicija izvijestila o sukobu s američkim helikopterima Apache iznad Mosula, no Washington to nije potvrdio. Nisu tražili naše dopuštenje, izjavio je irački dužnosnik za FT.

Likvidacije šijitskih lidera

Bivša dužnosnica američkog State Departmenta za Irak i Iran i sadašnja analitičarka Atlantskog vijeća Victoria Taylor zaključuje da su američke snage pokušavale uništiti sustave zračnog nadzora ili komunikacija ključnih za milicije, pokušavajući ih onesposobiti već na samom početku sukoba.

Iračke šijitske milicije uglavnom su formirane nakon američke invazije na Irak 2003. godine, navodi FT. Riječ je o desecima skupina koje zajedno imaju više od 100.000 boraca. Neke su bile integrirane u iračke državne sigurnosne snage. Neke šijitske milicije sudjelovale su od 2014. u koaliciji predvođenoj SAD-om i borile se protiv ISIL-a, ali sporadični sukobi između šijitskih skupina i američkih snaga nikad nisu prestali. U izoliranim, ciljanim napadima SAD je posljednjih godina likvidirao nekoliko ključnih lidera iračkih šijitskih milicija. Šijitske grupe u Iranu nisu reagirale prošlo ljeto na napad Izraela i SAD na Iran. Ostali su po strani po nalogu Teherana, piše FT.