Pokušaj Donalda Trumpa da okrivi Iran za smrtonosni napad na osnovnu školu proizašao je iz rane američke obavještajne procjene koja je sugerirala da je projektil iranski, ali je gotovo odmah odbačena, otkrivaju dva izvora upoznata sa slučajem, piše The Guardian.

CIA je isprva izvijestila predsjednika kako ne vjeruju da je projektil koji je pogodio školu američke proizvodnje jer su se stabilizatori činili prenisko postavljenima da bi se radilo o krstarećoj raketi Tomahawk.

Međutim, u roku od 24 sata agencija je shvatila da je prva procjena bila pogrešna. Dodatne videosnimke iz drugih kutova jasno su pokazale da se ipak radilo o Tomahawku, rekle su osobe koje su željele ostati anonimne zbog osjetljivosti informacija.

Trump se držao svoje priče

No, Trump je već odlučio prihvatiti objašnjenje da je Iran odgovoran za napad prije nego što ga je prošle subote iznio novinarima u predsjedničkom avionu, čak i dok je ministar odbrane Pete Hegseth bio oprezniji i rekao samo da je stvar pod istragom.

Trump je svoj stav ponovio i na konferenciji za novinare sljedećeg dana. Iako je tada prihvatio da je projektil koji je pogodio školu bio Tomahawk - koji koriste samo SAD i nekolicina saveznika poput Ujedinjenog Kraljevstva, Japana i Australije - sugerirao je da pripada Iranu.

Kritike bivših obavještajaca

Nije jasno kada je Trump obaviješten o novim obavještajnim saznanjima, ali bivši obavještajni dužnosnici kritizirali su i Trumpa i one koji su ga brifirali.

"Opasno je Trumpu davati preliminarne informacije jer ih može pretvoriti u potpuni fijasko", rekao je jedan bivši časnik CIA-e, govoreći pod uvjetom anonimnosti. "Ako vas nadređeni nešto pita, najbolje je reći da ne znate, svjesni koliko je kasnije teško vratiti se i ispraviti stvari." 

Istraga Pentagona

Predsjednikovi napori da odgovornost prebaci na Iran dolaze u trenutku kada je istraga Pentagona o napadu došla do sličnih zaključaka, utvrdivši da je projektil bio Tomahawk koji je ispalila američka vojska na temelju zastarjelih obavještajnih podataka.

Vjeruje se da je u napadu poginulo najmanje 175 ljudi, među kojima mnogo djece, što ga čini jednom od najsmrtonosnijih grešaka u ciljanju posljednjih decenija. Istraga Pentagona usredotočena je na to zašto su obavještajni podaci bili zastarjeli i jesu li bili provjereni.

Reakcije iz Washingtona

U saopćenju je glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly izjavila: "Ova istraga je u toku. Kao što smo rekli, za razliku od terorističkog iranskog režima, Sjedinjene Države ne ciljaju civile." Glasnogovornik CIA-e nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Škola, smještena u gradu Minabu, nalazila se u istom bloku kao i pomorska baza Korpusa čuvara islamske revolucije. Zgrada škole nekada je bila dio vojnog kompleksa, ali čini se da je ograđena i prenamijenjena u školu negdje između 2013. i 2016. godine.

Proces odabira meta

Ciljeve za zračne udare obično pripremaju Odbrambena obavještajna agencija (DIA) i Nacionalna geoprostorna obavještajna agencija (NGA), koje pregledavaju satelitske snimke kako bi izradile "baze podataka ciljeva" na proizvodu nazvanom Maven Smart System, navodi bivši visoki odbrambeni dužnosnik, prenosi Index.

Označavanje zgrade kao mete obavljaju specijalizirani analitičari godinama unaprijed uz višestruke slojeve nadzora, rekao je dužnosnik, no jednom kada se unese u bazu podataka kao mogući cilj, ne mora nužno biti ponovno pregledan sve dok se ne razmatra za napad.

Vojni planeri zatim mogu generirati "popise ciljeva" iz baze podataka u Mavenu, uključujući korištenje alata umjetne inteligencije poput Claudea, velikog jezičnog modela kompanije Anthropic. Ti se popisi mogu prilagoditi kako bi se prioritizirale različite metrike, poput udaljenosti do cilja ili vjerovatnosti uništenja.

Za početnu fazu rata u Iranu, popis potencijalnih ciljeva brojao se u hiljadama. Ostaje nejasno je li svaki od njih provjeren prije nego što su napadi izvršeni.