Prema novoj studiji, kombinacija dvije nagrađivane dijete usporila je starenje ključnih struktura unutar mozga za više od dvije godine.

Plan ishrane fokusiran na mozak naziva se Mediteranska-DASH dijeta za neurodegenerativno odlaganje (MIND). Ona kombinuje dijelove nagrađivane mediteranske dijete koji su najzdraviji za mozak i hvaljene prehrambene pristupe za zaustavljanje hipertenzije (DASH), koji ograničavaju unos soli i koji su zdravi za srce.

Iako su sve tri dijete zasnovane na biljkama i prilično slične, MIND metoda naglašava konzumiranje specifičnih namirnica za koje se smatra da smanjuju rizik od demencije: bobičasto voće, grah, lisnato zeleno povrće, riba, perad, cjelovite žitarice, maslinovo ulje i orašasti plodovi. Hrana sa zasićenim mastima, poput sira, maslaca, crvenog mesa i pržene hrane, izuzetno je ograničena.

„Ljudi koji su se strože pridržavali MIND dijete pokazali su sporije strukturno starenje mozga tokom otprilike 12 godina praćenja“, rekao je u e-poruci glavni autor Changzheng Yuan, profesor istraživanja na Medicinskom fakultetu Univerziteta Zhejiang u Hangzhouu u Kini.

„Konkretno, imali su sporiji gubitak sive mase, dijela mozga koji sadrži mnoge nervne ćelije uključene u pamćenje, razmišljanje i donošenje odluka“, rekao je Yuan.

Svako povećanje od tri boda u pridržavanju MIND dijete povezano je sa 20% manjim smanjenjem sive mase, što odgovara 2,5-godišnjem odlaganju starenja mozga, prema studiji.

Studije su povezale i mediteransku i MIND dijetu s poboljšanjima kognitivnog pada i manjim rizikom od Alzheimerove bolesti. Zaključci nove studije u skladu su s tim ranijim nalazima i dodaju „daljnju podršku konzumiranju mediteranskog tipa prehrane“, rekao je vodeći istraživač u oblasti ishrane dr. Walter Willett u e-poruci.

Willett, profesor epidemiologije i nutricionizma na Harvard TH Chan School of Public Health i profesor medicine na Harvard Medical School u Bostonu, nije bio uključen u studiju.

Još jedan ključni dio mozga je bio pogođen

Studija, objavljena u utorak u časopisu Journal of Neurology, Neurosurgery & Psychiatry, analizirala je ishranu preko 1.600 odraslih osoba koje su učestvovale u ogranku Framingham studije o srcu - višedecenijskoj studiji osmišljenoj da identifikuje faktore koji doprinose kardiovaskularnim bolestima. Ovaj dio Framingham studije, koja je započela 1999. godine, obuhvatio je ljude prosječne starosti 60 godina koji nisu imali znakove moždanog udara ili demencije.

U nekoliko navrata tokom prosječnog perioda od 12 godina, učesnici su odgovarali na upitnike o ishrani, redovno su se podvrgavali zdravstvenim pregledima i imali su najmanje dva MRI skeniranja mozga.

Pored manjeg smanjenja sive mase, oni učesnici koji su se strože pridržavali MIND dijete „imali su sporije povećanje ventrikula, prostora ispunjenih tekućinom koji se šire kako se moždano tkivo smanjuje s godinama“, rekao je Yuan.

Studija je pokazala da je za svaka tri boda strožeg pridržavanja dijete, razvoj ventrikula opao za 8%, smanjujući starost mozga za jednu godinu. Razvoj većih ventrikula, koji se ubrzava nakon 60. godine života, znak je povećane atrofije mozga povezane s Alzheimerovom bolešću i kognitivnim padom.

Studija je opservacijska i stoga ne može dokazati uzrok i posljedicu, rekao je dr. David Katz, specijalista za preventivnu i lifestyle medicinu. Osnovao je neprofitnu organizaciju True Health Initiative, globalnu koaliciju stručnjaka posvećenih lifestyle medicini zasnovanoj na dokazima.

Studija također nije mogla isključiti obrnutu kauzalnost, koja se javlja kada je utjecaj neke akcije zapravo uzrok, rekao je Katz, koji nije bio uključen u studiju.

„Drugim riječima, ljudi sa zdravijom strukturom i funkcijom mozga tokom vremena su možda donosili bolje prehrambene odluke“, rekao je u e-poruci. „Ali očiglednija uzročna veza - zdrava ishrana je dobra za strukturu i funkciju mozga - je i vjerovatnija.“

Detaljno proučavanje pojedinačnih namirnica

Bobičasto voće i perad najviše su doprinijeli utjecaju protiv starenja koji je utvrđen u studiji - bobičasto voće smanjilo je stopu povećanja ventrikula, dok je perad usporila i smanjenje sive mase i povećanje ventrikula.

„Bobičasto voće je bogato antioksidansima i drugim bioaktivnim spojevima, a perad može obezbijediti visokokvalitetne proteine ​​kao dio uravnotežene prehrane“, rekao je prvi autor Hui Chen, profesor psihologije i bihevioralnih nauka na Medicinskom fakultetu Univerziteta Zhejiang u Hangzhouu, Kina.

„Nasuprot tome, veći unos slatkiša i pržene brze hrane obično je bio povezan s bržim starenjem mozga tokom vremena“, rekao je Chen u e-poruci.

Konkretno, veći unos slatkiša i pržene hrane bio je povezan s bržim širenjem ventrikula, dok je jedenje više slatkiša dovelo do većeg propadanja hipokampusa, organa u mozgu koji je najviše povezan s pamćenjem.

Bilo je i neočekivanih otkrića: konzumacija sira izgleda da štiti mozak, dok je veći unos cjelovitih žitarica bio povezan s bržim padom sive mase.

Međutim, Chen je rekao da je sir toliko ograničen u MIND dijeti da „ne bih protumačio naše nalaze kao dokaz da sam sir štiti mozak“.

Što se tiče cjelovitih žitarica, ono što se 1990-ih smatralo "cjelovitim žitaricama" možda ne ispunjava današnje standarde za zaista zdravu hranu od cjelovitih žitarica, rekao je Yuan, tako da se ovo otkriće ne bi trebalo tumačiti kao da su cjelovite žitarice štetne za mozak.

„Bio bih oprezan u vezi sa svođenjem poruke na samo nekoliko pojedinačnih namirnica, jer se čini da je najvažnije cjelokupni obrazac ishrane, a ne bilo koja pojedinačna namirnica zasebno“, rekao je Chen. „Namirnice se konzumiraju zajedno, a njihovi kombinovani efekti mogu biti važniji od doprinosa same jedne namirnice.“