Dužnosinici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pripremaju se za moguću nuklearnu katastrofu u slučaju daljnje eskalacije rata između SAD-a, Izraela i Irana. Osoblje UN-a pomno prati posljedice američko-izraelskih napada na iranska nuklearnna postrojenja i spremno je reagovati na svaku nuklearnu prijetnju, izjavila je Hanan Balkhy, regionalna direktorica WHO-a za istočni Mediteran, piše POLITICO.

"Najgori je scenario nuklearni incident i to nas najviše zabrinjava", rekla je Balkhy. "Koliko god se pripremali, ništa ne može spriječiti štetu koja bi pogodila regiju, a u konačnici i cijeli svijet, s posljedicama koje bi trajale decenijama."

Pojasnila je da je osoblje spremno za nuklearni incident u najširem smislu, što uključuje napad na nuklearno postrojenje ili upotrebu takvog oružja. "Razmišljamo o tome i zaista se nadamo da se to neće dogoditi", dodala je.

Napadi na iranska postrojenja

Američki predsjednik Donald Trump obećao je "eliminisati neposrednu nuklearnu prijetnju koju predstavlja iranski režim", iako nije pružio dokaze da Teheran razvija nuklearno oružje. Prošlog juna, SAD je u saradnji s Izraelom izveo napade na nuklearnu infrastrukturu širom Irana.

Iranska organizacija za atomsku energiju potvrdila je napade na lokacije Fordow, Isfahan i Natanz. SAD i Izrael nastavili su s napadima na nuklearna postrojenja i nakon pokretanja nove ofanzive 28. februara.

I Izrael i Ujedinjeni Arapski Emirati posjeduju nuklearna postrojenja u dometu iranskih projektila, no zasad nema izvještaja da su ona bila meta napada. Također, opšte je uvjerenje da sam Izrael posjeduje značajan arsenal nuklearnog oružja.

Do danas nisu zabilježeni znakovi radioaktivne kontaminacije bilo gdje u regiji. Ipak, Balkhy je pojasnila da bi nuklearni incident, koji bi ljude izložio opasnim nivoima zračenja, mogao uzrokovati teške trenutne povrede pluća i kože te povećati rizik od razvoja raka i problema s mentalnim zdravljem.

Upozorenja iz historije i strah od eskalacije

Nuklearna nesreća u sovjetskoj elektrani u Černobilu 1986. godine službeno se povezuje sa smrću tridesetak osoba u prvih nekoliko mjeseci, a kasnije je doprinijela hiljadama slučajeva raka štitne žlijezde i visokom nivou anksioznosti među lokalnim stanovništvom.

"Vjerujem da su oni koji poznaju historiju ranijih incidenata, bilo namjernih ili slučajnih, svjesni o čemu govorimo", rekla je Balkhy. Procjenjuje se da je između 110.000 i 210.000 ljudi poginulo u američkim nuklearnim napadima na Hirošimu i Nagasaki 1945. godine.

Kako se rat nastavlja, neki visoki dužnosnici počeli su javno nagađati o upotrebi nuklearnih bojevih glava. David Sacks, Trumpov savjetnik za umjetnu inteligenciju, izrazio je zabrinutost da bi "Izrael mogao eskalirati rat i razmotriti upotrebu nuklearnog oružja".

Trump je odbacio tu mogućnost, rekavši novinarima: "Izrael to ne bi učinio." WHO trenutno edukuje svoje osoblje o tome kako reagovati u slučaju nuklearnog incidenta, što uključuje savjetovanje dužnosnika o rizicima za javno zdravlje i mjerama zaštite.

Napadi na zdravstveni sistem

WHO je zabilježio 46 napada na zdravstvene ustanove i radnike u Iranu i Libanu od početka rata 28. februara, u kojima je ubijeno 38 osoba. Izrael je 13. marta u dva napada u Libanu ubio 14 zdravstvenih radnika. Balkhy je te napade nazvala "tragičnim i neprihvatljivim", dodajući da zdravstveni radnici moraju biti zaštićeni međunarodnim pravom "u svakom trenutku".

Zdravstveni radnici i dužnosnici UN-a ranije su optužili Izrael za sistematsko uništavanje zdravstvenog sistema u Gazi. Izrael je odbacio te optužbe, navodeći vojnu nužnost ili, kao u slučaju smrtonosnog napada na bolnicu Nasser prošle godine, "tragičnu nesreću".

Prema podacima WHO-a, do sredine 2025. godine 94 posto bolnica u Gazi bilo je oštećeno ili uništeno. Ministarstva zdravstva u Iranu i Libanu izvijestila su o 1.444, odnosno 886 civilnih žrtava do 17. marta. Liban navodi da je u posljednjem bombardovanju ubijeno 107 djece.

Izraelsko ministarstvo zdravstva ne uključuje žrtve u svoja dnevna izvještaja o ratu; prema podacima od 8. marta, vlada je prijavila 13 ubijenih. UN procjenjuje da je između 600.000 i milion iranskih domaćinstava privremeno raseljeno, dok je u Libanu 946.000 samoregistrovanih raseljenih osoba.

Goleme posljedice za regiju

Krhki zdravstveni sistem u Libanu, koji je bio pod velikim pritiskom i prije najnovijih izraelskih napada, teško se nosi s velikim brojem raseljenih. "Riječ je o pristupu kvalitetnoj hrani, čistoj vodi, prekidu zdravstvene zaštite, bilo da se radi o vakcinaciji djece ili dostupnosti lijekova za pacijente na dijalizi i oboljele od raka.

Sve će to imati goleme posljedice za narod Libana", rekla je Balkhy. Sukob pogoršava i palestinsku zdravstvenu krizu zbog strogih ograničenja na ulazak pomoći u Gazu. WHO izvještava o kritičnom nedostatku lijekova i medicinskih potrepština, uprkos tvrdnjama Izraela da na teritoriju ulazi dovoljno pomoći.

Palestinsko ministarstvo zdravstva navodi da im nedostaje 46 posto osnovnih lijekova. Balkhy je zaključila da su razmjeri razaranja u Gazi toliko golemi da će biti potrebne "milijarde dolara" i "decenije da se ponovno uspostave dostojanstveni uslovi za život tih ljudi".