ZAHTJEVI ZA VIZE VEĆ PADAJU, BOSNA STRAHUJE ZA LJETNU SEZONU: Arapski turisti donosili milione, a sada kriza na Bliskom istoku prijeti da isprazni hotele u Ilidži

Konaković otkrio da letovi iz Kuvajta i Bahreina praktično ne postoje, sezona pod velikim upitnikom

  • Ekonomija

  • 18. Mar. 2026  

  • 0

Saudijski posjetitelji prestigli su Nijemce i Austrijance po broju dolazaka i noćenja u Bosni i Hercegovini, ali kriza na Bliskom istoku već se odražava na turistička kretanja. Ministar vanjskih poslova potvrdio je pad broja zahtjeva za vize, a stručnjaci iz turističke branše upozoravaju na neizvjesnost u predstojećoj sezoni, piše austrijski medij Kosmo.at.

U 2025. godini ukupno 1,40 miliona stranih turista posjetilo je Bosnu i Hercegovinu. Od tog broja, 8,68 posto dolazilo je s Bliskog istoka. Kada je riječ o noćenjima, kojih je ukupno bilo 315.123, udio gostiju s Bliskog istoka iznosio je 10,45 posto.

Među državama iz te regije daleko vodi Saudijska Arabija – zabilježeno je 68.403 dolaska i 159.845 noćenja. Slijedi Izrael sa 18.211 dolazaka i 44.715 noćenja, te Kuvajt s 12.924 dolazaka i 45.698 noćenja. Ujedinjeni Arapski Emirati ostvarili su 12.325 dolazaka i 37.124 noćenja, Oman 4.305 dolazaka i 9.870 noćenja, Katar 2.186 dolazaka i 7.457 noćenja, Bahrein 1.875 dolazaka i 5.314 noćenja, te Egipat 1.318 dolazaka i 4.680 noćenja. Začelje liste zauzima Iran sa svega 204 dolaska i 420 noćenja. Iz Iraka, Jordana, Libana, Palestine i Sirije nije zabilježen ni jedan turistički posjet.

Saudijski putnici ubrajaju se među deset najznačajnijih stranih posjetilačkih grupa u zemlji. Po dolascima zauzimaju šesto mjesto, a po noćenjima peto – što ih čini vodećom skupinom među svim ne-evropskim turistima. Time su gosti iz Saudijske Arabije prestigli i posjetitelje iz Njemačke i Austrije, koje se tradicionalno smatraju ključnim evropskim izvorišnim tržištima. I putnici iz Kuvajta, Izraela te Ujedinjenih Arapskih Emirata nalaze se među 25 najvažnijih zemalja porijekla – kako po dolascima, tako i po noćenjima.

O tačnim podacima o potrošnji turista s Bliskog istoka u Bosni i Hercegovini ne postoje precizne evidencije, no da je ona znatna – smatra se neupitnim. Kao omiljeno odredište ovih gostiju ističe se Ilidža, što se navodi kao jedan od razloga zašto ta općina spada među one s najvišim fiskalnim prometom u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Kriza mijenja turistička kretanja

U prethodnim godinama, putnici s Bliskog istoka redovno su unaprijed rezervisali smještaj, dolazili od proljeća, a vrhunac posjeta bilježio se tokom ljetnih mjeseci. Tekuća regionalna kriza mogla bi, međutim, ozbiljno poremetiti taj obrazac.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, izjavio je za portal Klix.ba da je broj zahtjeva za vize već počeo padati. "Tačnih brojki još nemamo, jer kriza traje tek oko 15 dana. Nakon jednog do dva mjeseca bit ćemo u mogućnosti raditi komparativne analize", rekao je Konaković. Dodao je da ne isključuje daljnji pad interesa ukoliko se situacija ne smiri. "Letovi iz Kuvajta praktično ne postoje. Iz Bahreina leti svega nekoliko, iz Katara neredovno. U Dubaiju se situacija normalizovala, ali svaki novi napad donosi nova odlaganja", opisao je ministar.

Turistička branša pod pritiskom

Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i ugostitelja Bosne i Hercegovine, prvobitno je očekivao da će kriza potaknuti veći broj gostiju iz Saudijske Arabije i Katara da privremeno potraže utočište u Bosni i Hercegovini. Ta se očekivanja, međutim, nisu obistinila. Oslanjajući se na višegodišnje iskustvo u branši, Hadžić procjenjuje da kriza na Bliskom istoku neće biti dugotrajnog karaktera.

Veću zabrinutost kod njega izaziva mogućnost ekonomske krize u Evropi, koja bi, po njegovoj ocjeni, mogla dovesti do pada broja evropskih gostiju. Stabilnim smatra tok posjetilaca iz zemalja bivše Jugoslavije, koji i dalje čine najsnažniju skupinu: ti gosti dolaze znajući da u Bosni i Hercegovini za relativno malo novca dobijaju mnogo. Hadžić je na kraju apelirao na nadležne da se turizmu te hotelskoj i ugostiteljskoj branši posveti veća pažnja – ne samo u interesu neposredno pogođenih, već i onih koji djeluju u prehrambenoj i industriji pića te srodnim privrednim sektorima.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...