Moskva je predložila Sjedinjenim Američkim Državama "quid pro quo" (uslugu za uslugu) prema kojem bi Kremlj prestao dijeliti obavještajne podatke s Iranom – poput preciznih koordinata američkih vojnih resursa na Bliskom istoku – ukoliko Washington prestane snabdijevati Ukrajinu obavještajnim podacima o Rusiji.

Dva izvora upoznata s pregovorima između SAD-a i Rusije izjavila su da je ovaj prijedlog iznio ruski izaslanik Kirill Dmitriev izaslanicima Trumpove administracije, Steveu Witkoffu i Jaredu Kushneru, tokom njihovog sastanka prošle sedmice u Miamiju.

Sjedinjene Američke Države su odbile ovaj prijedlog, dodali su izvori. Njima je, kao i svim ostalim zvaničnicima citiranim u ovom članku, zagarantovana anonimnost zbog osjetljivosti razgovora.

Ipak, samo postojanje takvog prijedloga izazvalo je zabrinutost među evropskim diplomatama, koji strahuju da Moskva pokušava zabiti klin između Evrope i SAD-a u kritičnom trenutku za transatlantske odnose.

Američki predsjednik Donald Trump izrazio je gnjev zbog odbijanja saveznika da pošalju ratne brodove u Hormuški tjesnac. U petak je oštro napao svoje NATO saveznike nazvavši ih "KUKAVICAMA" i poručio: "pamtit ćemo!"

Bijela kuća je odbila komentar, dok ruska ambasada u Washingtonu nije odgovorila na upit.

Strah od "dogovora preko leđa Evrope"

Jedan evropski diplomata nazvao je ruski prijedlog "skandaloznim". Sugerirani dogovor će vjerovatno podstaći rastuće sumnje u Evropi da sastanci Witkoff-Dmitriev ne donose konkretan napredak ka mirovnom sporazumu u Ukrajini, već ih Moskva vidi kao priliku da namami Washington u dogovor dvije sile koji bi Evropu ostavio po strani.

U četvrtak je Kremlj saopštio da su mirovni pregovori o Ukrajini, uz posredovanje SAD-a, "na čekanju".

Rusija je Sjedinjenim Državama iznijela različite prijedloge u vezi s Iranom, ali ih je Washington sve odbio, naveo je drugi izvor upoznat s diskusijama. Ovaj izvor je rekao da su SAD također odbile prijedlog o premještanju iranskog obogaćenog uranija u Rusiju, o čemu je prvi izvijestio Axios.

Obavještajna saradnja i tenzije

Rusija je proširila razmjenu obavještajnih podataka i vojnu saradnju s Iranom od početka rata, navodi osoba upućena u te podatke. The Wall Street Journal je prvi izvijestio o tom povećanju, navodeći da Moskva osigurava satelitske snimke i tehnologiju dronova kako bi pomogla Teheranu da cilja američke snage u regiji. Kremlj je te izvještaje nazvao "lažnim vijestima".

Trump je nagovijestio povezanost između dijeljenja obavještajnih podataka s Iranom i Ukrajine tokom nedavnog intervjua za Fox News, rekavši da bi ruski predsjednik Vladimir Putin "mogao malo pomagati njima [Iranu], da, pretpostavljam, a on vjerovatno misli da mi pomažemo Ukrajini, zar ne?"

SAD nastavljaju dijeliti obavještajne podatke s Ukrajinom, iako su smanjile druge oblike podrške. Washington je nakratko pauzirao tu razmjenu prošle godine nakon katastrofalnog sastanka u Ovalnom uredu između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Taj nagli prekid izazvao je haotičnu pometnju među saveznicima i razotkrio duboke tenzije u partnerstvu s Kijevom.

Pozicija Evrope

Jedan evropski diplomata pokušao je umanjiti rizik od ruskog prijedloga, napominjući da je francuski predsjednik Emmanuel Macron u januaru izjavio da "dvije trećine" vojnih obavještajnih podataka za Ukrajinu sada osigurava Francuska.

Ipak, razmjena obavještajnih podataka ostaje posljednji ključni stub američke podrške Ukrajini nakon što je Trumpova administracija prošle godine obustavila većinu finansijske i vojne pomoći Kijevu. Washington i dalje isporučuje oružje Ukrajini, ali pod programom koji vodi NATO, gdje saveznici plaćaju SAD-u za naoružanje. Međutim, isporuke kritične municije za protivzračnu odbranu su pod pritiskom zbog rata SAD-a i Izraela protiv Irana.

Nedavno je Trumpova administracija odlučila ublažiti sankcije na rusku naftu kako bi smanjila pritisak na tržišta nafte, što je izazvalo snažnu zabrinutost i kritike evropskih lidera poput njemačkog kancelara Friedricha Merza.