Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković danas se u Zagrebu osvrnuo na energetsku krizu koja je nastupila kao posljedica rata na Bliskom istoku. Vlada Hrvatske učinit će sve što joj je na raspolaganju kako bi je ublažila.

- Mi ćemo iskoristiti alate koji su nam na raspolaganju da ublažimo taj rast. Ne možemo se sad praviti da je barel nafte isti kao što je i bio. Doći će do određenog povećanja cijena, ali Vlada će intervenisati da taj rast bude manji i da bude nosiv za naše građane i našu privredu, kazao je.

- Produžit ćemo sve ovo što se odnosi na cijene struje, a plin je regulisan do oktobra. Donijet ćemo odluke o ugroženim kupcima energenata, razmotrit ćemo niz mjera za poljoprivrednike – za njih je rast cijena plavog dizela posebno osjetljiv. Tako da će to biti jedan paket na kojem se intenzivno radi, dodao je.

Plenković smatra da bi energetska kriza uzrokovana ratom mogla potrajati s obzirom da je situacija eskalirala napadom Izraela na plinsko polje Južni Pars te osvetom Irana na energetska postrojenja širom Zaljeva.

- Ako su polja i rafinerije pogođene onda će vrijeme koje je potrebno da se stvari vrate u situaciju koliko stvarne nafte i naftnih derivata treba potrajati duže. Zato je ova procjena Međunarodne agencije za energiju vrlo ozbiljna, zaključio je.

Premijer tvrdi da će ova energetska kriza biti izraženija od one prije četiri godine odnosno one uzrokovane agresijom Rusije na Ukrajinu te je istakao kako se radi o naglom i velikom porastu cijena energenata koji nužno iziskuje mjere Vlade.

- Ozbiljan je to rast, on nije mali. Rast cijene eurodizela bi bio za 20 posto, supera za praktički 15 posto, a plavog dizela skoro za 30 posto. To više nije rast koji je zanemariv, ali još uvijek ćemo napraviti to na način da ona cijena koju će ljudi plaćati na pumpama bude manja nego što je bila u vrhu energetske krize prije četiri godine – nije to sad neka cijena s kojom se Hrvati nisu susreli u zadnjih nekoliko godina, rekao je.

Smatra da se nalazimo u dosad najzahtjevnijoj situaciji u pogledu opskrbe energentima, s obzirom na blokirane flote, tankere koji ne mogu kroz Hormuški moreuz, na mogućnosti otpreme i prerade nafte, te na u ratu pogođena postrojenja ili naftna polja. 

Kazao je također da je teško kompenzirati gubitak 20 posto svjetske nafte.