Slovenija će danas održati svoje desete parlamentarne izbore u historiji svoje nezavisne države, na kojima se očekuje vrlo tijesna utrka između liberalne stranke premijera Roberta Goloba i stranke bivšeg ultrakonzervativnog premijera Janeza Janše, nakon kampanje na koju je snažno utjecao međunarodni kontekst.

Birači s pravom glasa, kojih na ovim izborima ima 1.698.352, moći će od 7 do 19 sati birati između 1.185 kandidata za 90 zastupničkih mjesta. Na ovogodišnjim parlamentarnim izborima natječe se 17 lista, od kojih 15 u svih osam izbornih jedinica. Koliko su stranke bile uspješne u uvjeravanju birača, znat će se kasno navečer ili u ponedjeljak navečer, kada će biti objavljeni prvi djelomični nezvanični rezultati izbora.

Ovogodišnji parlamentarni izbori bit će deseti u historiji nezavisne države. Posljednji su održani 24. aprila 2022. godine.

Mrtva trka

Nakon dugog vodstva, Janšina Slovenska demokratska stranka (SDS) u posljednjim je anketama rame uz rame s Golobovim Pokretom za slobodu (GS). Razlika je unutar statističke greške. Golob (57) je smanjio razliku zahvaljujući popularnim mjerama, uključujući povećanje penzija, ali i zbog međunarodne situacije, kaže Ali Zerdin, urednik nedjeljnog dodatka lista Delo.

Pod njegovim vodstvom Slovenija je postala jedna od rijetkih zemalja Evropske unije koja je izraelski rat u Gazi opisala kao "genocid". Prema novinaru Dela, Urošu Esihu, Izrael ima svaki interes da vidi "potpuni preokret vanjske politike Slovenije".

Kampanju obilježila velika afera

Posljednje dane kampanje obilježila je i afera "Crna kocka", nazvana po izraelskoj obavještajnoj firmi za koju se sumnja da stoji iza objavljivanja videozapisa skrivenih kamera na internetu koji sugerišu korupciju unutar vlade.

Janša je priznao sastanak s jednim od rukovodilaca "Crne kocke", ali je negirao bilo kakvu umiješanost u objavljivanje videozapisa. "Slovenski građanin mora biti na prvom mjestu, a ne Palestina, a ne ilegalni migranti", izjavio je tokom televizijske debate u petak navečer.

Ako Janša (67) pobijedi, analitičari predviđaju neliberalni zaokret za zemlju od 2,1 miliona stanovnika u kontekstu rastućeg nacionalizma u Evropi. Ovaj bliski saveznik mađarskog premijera Viktora Orbana zalagao se za povratak "slovenskim vrijednostima", uključujući one "tradicionalne porodice", i obećao je da će "zatvoriti slavinu" javnih sredstava određenim nevladinim organizacijama.

Tokom svog trećeg mandata od 2020. do 2022. godine, više se puta sukobljavao s EU i pokušavao ušutkati kritične medije. Njegovo upravljanje pandemijom Covida-19, koje se smatra autoritarnim, izvelo je desetine hiljada ljudi na ulice i dovelo do uvjerljive pobjede Goloba, tada političkog novajlije.

Golob na čelu koalicije lijevog centra provodi program usmjeren na socijalnu uključenost te je legalizovao brak i usvajanje djece za istospolne parove. Na međunarodnom nivou oštro je kritikovao ruski rat protiv Ukrajine – što je jedna od rijetkih tačaka slaganja s Janšom – i američke ambicije u vezi s Grenlandom.

"Za one koji vole Sloveniju pod suncem slobode, izbor je vrlo jasan", izjavio je tokom televizijske debate.