Na drugu godišnjicu smrti akademika Abdulaha Sidrana, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih književnika, Federalna televizija emitovala je cjelovečernji program posvećen njegovom liku i djelu. U studiju su o Sidranovoj ostavštini razgovarali njegova kćerka Miranda Sidran, predsjednica Fondacije "Sidran", pjesnik Mile Stojić i reditelj Ademir Kenović.

Miranda Sidran opisala je misiju Fondacije kao nastojanje da Sidranovo stvaralaštvo ostane živo u Sarajevu: "Cilj je da u toku jedne godine, u dva navrata – pola godine nakon godišnjice od njegovog odlaska i u oktobru kada je njegov rođendan – napravimo Sidranove dane, da se stalno prisjećamo i da stalno Sarajevom odzvanja njegova poezija."

Miranda Sidran (Foto: Federalna.ba)

Fondacija je do sada organizovala dva festivala "Sidranovi dani", a Miranda je posebno istakla vrijednost novog interpretacijskog centra u Sarajevu gdje je Sidranovo djelo dokumentovano i arhivirano za posjetitelje.

Stojić: Urban pjesnik čije izreke žive u narodu

Pjesnik Mile Stojić ocijenio je Sidranovo djelo trajnim, uprkos sve manjoj čitanosti poezije. "On je već za života postao neka vrsta urbane legende Sarajeva i njegovo djelo i danas živi – ne samo kroz filmove, nego i kroz knjige i njegove izjave koje su postale gotovo narodne poslovice", rekao je Stojić, napominjući da ga ljudi čitaju sve više kako vrijeme prolazi.

Mile Stojić

Stojić je posebno naglasio Sidranovu autentičnost: "On nije lagao – svoj život je neposredno prenosio u književnost i scenarije. Govorio je otvoreno o svojim ranama, o porodici i ličnim iskustvima, i upravo zbog toga njegovo djelo ima toliku snagu." Zbirke "Šahbaz" i "Kost i meso" svrstao je među najznačajnija ostvarenja moderne bosanskohercegovačke poezije, odmah iza "Kamenog spavača" Maka Dizdara. Osvrnuo se i na nedavne gubitke bliskih prijatelja i pisaca: "U posljednje dvije-tri godine otišli su neki moji najdraži pisci – osim Sidrana, tu su i Marko Vešović, Ivan Kordić, Petar Gudelj i Abdulah Hajdarević. Kao da je jedan val smrti sve pokosio."

Kenović: Čovjek koji ne može nestati

Reditelj Ademir Kenović Sidrana je opisao kao "mješavinu pjesnika i mudraca, istovremeno običnog čovjeka i filozofa". "Postoje ljudi za koje imate osjećaj da ne mogu otići. Sidran je za mene jedna od takvih osoba – on stalno živi s nama, na ovaj ili onaj način", rekao je.

Ademir Kenović (Foto: Federalna.ba)

Kenović se prisjetio zajedničkog rada na scenarijima i Sidranove karakteristične skepse prema vlastitim djelima: nije prisustvovao premijerama, često bi nestao tokom snimanja, a film (A)torzija, dobitnik Zlatnog medvjeda u Berlinu 2003. godine, pogledao je tek tridesetak godina nakon što je nastao. "Nikada ga ranije nije gledao, i tek tada ga je prvi put pogledao." Na kraju je Kenović Sidranovo naslijeđe sažeo u jednu poruku generacijama: "On ostavlja uvjerenje da treba graditi snažniju i čvršću Bosnu, zasnovanu na različitostima koje su prirodne i neophodne za razumijevanje života."