Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH jučer ponovo nije razmatrao izmjene Zakona o akcizama zbog nedostatka kvoruma. Delegati su trebali odlučivati o privremenom ukidanju nameta na gorivo kako bi se ublažio finansijski pritisak na građane i privredu, prenosi Stav.ba.

Delegati iz SNSD-a i HDZ-a sinhronizovanim djelovanjem onemogućili su rad gornjeg doma državnog parlamenta. Predstavnici SNSD-a napustili su sjednicu nakon tražene pauze, čime je propala mogućnost da se Vijeću ministara BiH daju ovlaštenja za hitnu reakciju u kriznim situacijama. Oni tvrde da bi takve zakonske dopune prebacile nadležnosti entiteta na državni nivo, što smatraju neprihvatljivim za Republiku Srpsku.

Dženan Đonlagić, delegat Demokratske fronte (DF), optužio je SNSD za svjesno produbljivanje krize. On navodi da vlasti u Banjoj Luci strahuju od gubitka prihoda u entitetskom budžetu koji je pred kolapsom. S druge strane, Radovan Kovačević iz SNSD-a tvrdi da novca ima dovoljno, uprkos tome što su predložena rješenja o povratu svega 3 do 5 KM po osnovu prikupljenih računa sa pumpi.

Institucionalne blokade i ekonomske posljedice

Dok Nikola Špirić povlači paralele s pandemijom i ističe da su građani ranije "preživjeli" slične krize, privredi prijete lančana poskupljenja. Vlada Federacije BiH trenutno pokušava stabilizovati tržište putem terminala, dok u Republici Srpskoj robne rezerve nafte praktično ne postoje. Ekonomski stručnjaci upozoravaju da će ovakva inertnost vlasti dovesti do galopirajuće inflacije.

Kontradiktorne poruke lidera i troškovi kampanje

Milorad Dodik, lider SNSD-a, pozvao je građane da štede gorivo i koriste zajednički prevoz, dok se sam redovno koristi helikopterom za unutarstranačke aktivnosti. Istovremeno, predstavnici SNSD-a, HDZ-a i Trojke borave u Sjedinjenim Američkim Državama. Kritičari ističu da se radi o preuranoj predizbornoj kampanji koja se finansira javnim novcem.

Politički predstavnici sa mjesečnim primanjima od 6.000 KM ostaju neosjetljivi na probleme stanovništva. Institucionalne blokade postale su ustaljena praksa, a teret neodlučnosti direktno snose privrednici i građani kroz sve više cijene osnovnih životnih namirnica. Propuštene prilike za uvođenje olakšica dodatno produbljuju nepovjerenje u državne institucije.

Izvor: Stav.ba