Piše: DARKO OMERAGIĆ

Rat na Bliskom istoku i blokada prometa tankera s naftom kroz Hormuški moreuz ostavljaju sve dublje posljedice po džepove bh. građana koji danas gorivo plaćaju znatno više nego prije 28. februara, kada je počeo američko-izraelski napad na Iran.

Na benzinskim pumpama u BiH prosječna cijena benzina je 2,61 KM po litri, a dizela još i veća - 3,29 KM. Litar dizela danas je skuplji za gotovo marku (0,94 KM) ili 40 posto u odnosu na vrijeme pred početak rata, a benzina za 29 feninga ili oko 12 posto i nema naznaka kada bi cijena goriva trebale da se stabilizuju, a kamoli da se vrate na staro.

Kao rezultat rasta cijena goriva već su počele da rastu i cijene usluga. Tako je Sarajevo taxi već najavio da će od 1. aprila građani njihove usluge plaćati skuplje i to znatno. Polazna cijena više neće biti 2,50 KM, nego 3 KM, a kilometar vožnje će umjesto 1,50 KM koštati 2,20 KM. Pa vi izračunajte koliko će vas vožnja više doći, a to će najbolje osjetiti kada vidite razlike u cehu koji ste imali prije, a koji ćete imati poslije 1. aprila. Vrlo vjerovatno će lančano poskupjeti i druge usluge i robe.

SAMO BiH NIJE ODREAGOVALA NA RAST CIJENA

Mnoge zemlje u našem okruženju su već poduzele mjere kojima će građanima i privredi pokušati da smanje troškove, samo BiH još nije odreagovala, jer se odluka Vlade RS o povratu akcize ne može smatrati dobrom mjerom. Jedina prava mjera bi u ovom momentu bila bi ukidanje akciza na gorivo u periodu od mjesec do pola godine, ali ona je trenutno zapela u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. O njoj bi se u Domu naroda Parlamenta BiH ponovo trebalo raspravljati u petak na sjednici ovog Doma, a s obzirom na to da je stvarni vladar u bh. entitetu RS Milorad Dodik već rekao da se protivi ukidanju akciza, “jer je to prenos nadležnosti”, očekivanja da bi se akcize privremeno mogle ukinuti su sve manje.

A šta kaže struka na ovo? Stručnjak za energetiku Almir Bečarević je u analizi za "Slobodnu Bosnu" rekao da bi ukidanje akciza pomoglo građanima i privredi i da se prihodi države ne bi smanjili. Štaviše, prihodi države bi se povećali putem PDV-a.

Bečarević nam je rekao da drastičan rast cijena derivata na benzinskim pumpama omogućava i drastičan porast prihoda po osnovu PDV-a.

"Pogledajmo koliko će država više oprihodovati po osnovu PDV-a u slučaju da trenutne cijene zadrže svoje vrijednosti do kraja godine.

Ovi pokazatelji su od značaja za mjeru koja bi mogla biti uvedena, a to je smanjenje akciza. Smanjenjem akciza, kao prva mjera, bi se uticalo na cijenu derivata, a u svrhu pomoći stanovništvu i privredu.

BiH po osnovu akciza na gorivo ukupno prikupi nešto više od 500 miliona KM na godišnjem nivou. 

Porastom maloprodajnih cijena goriva i pod realnom pretpostavkom da će one ostati na ovom nivou država će po osnovu PDV-a imati veći prihod za 200 miliona KM.

U zadnjih 30 dana država je već od PDV-a prikupila, a na bazi prosječnog rasta cijene goriva, više za 15-20 miliona KM. 

DRŽAVA NIJE NA GUBITKU

Kada uporedimo očekivani povećani prihod od PDV-a za 200 miliona KM (za 10 mjeseci) i iznos akciza na godišnjem nivou od 500 miliona KM možemo doći do zaključka da država može smanjiti akcize za oko 50 posto. Ovim smanjenjem akciza država ne bi ništa izgubila jer bi očekivani porast prihoda po osnovu PDV-a pokrio to smanjenje”, kaže Bečarević.

Također, dodaje on, "da ne bismo miješali ‘kruške i jabuke’, država može smanjiti PDV na derivate u procentu porasta prihoda od PDV-a". Ovu mjeru su uvele već neke zemlje. 

“Zašto država treba da uvede jedan od ova dva modela? Građani i privreda ne treba sami da snose drastičan porast cijena derivata i država bi se trebala osloboditi povećanih prihoda od PDV-a jer ni ona nije ta koja treba da ubire nešto što je nastalo na ratnim strahotama. Sve zemlje idu u tom pravcu pa zašto bi BiH bila iznimka", zaključio je naš sagovornik.

Prema tome, sva priča o prenosu nadležnosti kada govorimo o pomoći svim stanovnicima BiH koji su pogođeni rastom cijena goriva i lančanoj reakciji pada u vodu.