Istraživanja koja su sproveli naučnici sa Univerziteta Harvard ozbiljno su uzdrmala jednu od najrasprostranjenijih poslovnih ideja savremenog doba - open space kancelarije, koje su posljednjih godina smatrane sinonimom za timski rad i veću efikasnost.

Umjesto obećane saradnje i kreativnosti, međutim, rezultati pokazuju upravo suprotno.

Prema studiji „The Impact of the ‘Open’ Workspace on Human Collaboration“, koju su vodili istraživači Itan Bernštajn i Stiven Turban sa Harvard Business School, prelazak iz klasičnih kancelarija u otvoreni prostor doveo je, paradoksalno, do dramatičnog pada direktne komunikacije među zaposlenima.

U kompanijama je zabilježen pad interakcije licem u lice za čak 70 odsto, dok je istovremeno, nakon prelaska na otvoreni radni prostor, naglo porasla komunikacija putem mejlova (56%) i poruka (za 67%).

Slabija saradnja
Na prvi pogled, ideja otvorenih kancelarija djelovala je logično: uklanjanjem zidova ljudi će više razgovarati i razmjenjivati ideje. Međutim, istraživanje je pokazalo da zaposleni u takvom okruženju postaju oprezniji i povučeniji.

Umjesto spontanih razgovora, oni biraju digitalnu komunikaciju kako bi izbjegli osjećaj izloženosti i stalnog nadzora.

Otvoreni radni prostori često dovode do nedostatka privatnosti, zbog čega se zaposleni osjećaju izloženim i manje je vjerovatno da će se uključiti u spontane razgovore. Vidljivost može stvoriti osjećaj da su posmatrani, što ometa otvorenu komunikaciju.

Smanjena produktivnost
Ovakvo ponašanje direktno utiče na produktivnost. Stručnjaci ističu da se u otvorenim prostorima smanjuju kvalitet i brzina razmjena ideja. Zbog toga dolazi do usporavanja procesa rada, manjka kreativnosti i slabije saradnje u timovima.

U otvorenim okruženjima, zaposleni mogu razviti nove norme koje obeshrabruju interakcije licem u lice. Pritisak da se održi profesionalno ponašanje u zajedničkom prostoru može da dovede do smanjene spremnosti za direktnu interakciju sa kolegama.

Buka kao problem
Dodatni problem predstavlja i buka, kao i stalne distrakcije koje su neizbježne u otvorenim prostorima sa mnogo ljudi. Naučna istraživanja pokazuju da takvo okruženje otežava koncentraciju i smanjuje kognitivne performanse zaposlenih, što se dugoročno odražava na ukupne rezultate kompanije.

Promjena dimanike rada
Kako tim naučnika primjećuje, model otvorenih kancelarija nije automatski negativna stvar, ali svakako može da promijeni dinamiku rada na neočekivan način.

„Open space može imati duboke posljedice po to kako i koliko produktivno se posao obavlja“, zaključuju istraživači.

Negativni psihološki efekti
Zaista, počinje da izgleda kao da su cijelom ovom otvorenom planu potrebna dodatna istraživanja, piše Science Alert. Prema mišljenju naučnika, prethodne studije koje su koristile ankete, pokazale su da kancelarije otvorenog plana mogu imati neke negativne psihološke efekte, smanjujući zadovoljstvo zaposlenih, fokus i njihov osjećaj privatnosti na poslu.

A da ne počinjemo priču o „vrućem” radnom stolu, nastavlja portal.

Možda vam je poznat bol ako ste jedna od onih osoba čiji je menadžment odjednom potresao stvari, oduzeo vam sto i primorao vas da tražite prostor u „fleksibilnom radnom prostoru” sa čudnim rasvjetnim tijelima i neobično oblikovanim namještajem.

Studije su pokazale da su ljudi koji su primorani da dijele radne prostore prijavili osjećaj marginalizovanosti, da su doživjeli više ometanja, negativne odnose i nekooperativno ponašanje, a da ne pominjemo osjećaj kada im njihovi nadređeni nisu bili podrška.

Zbog svega toga, otvoreni radni prostor, koji je godinama promovisan kao „kancelarije budućnosti”, danas se sve češće dovodi u pitanje.

Harvardovi istraživači zaključuju da veća transparentnost ne znači nužno i bolju saradnju - naprotiv, u mnogim slučajevima vodi ka povlačenju zaposlenih i padu efikasnosti.

U eri kada se sve više govori o kvalitetu radnog okruženja, jasno je da prostor u kojem radimo nije samo estetsko pitanje, već ključni faktor koji može da utiče na način na koji mislimo, komuniciramo i stvaramo, zaključuje portal.