Američki predsjednik Donald Trump razmatra mogućnost pokretanja vojne operacije kojom bi se iz Irana izvuklo gotovo 450 kilograma uranija, doznaje se iz američkih izvora. Riječ je o složenoj i rizičnoj misiji koja bi zahtijevala prisutnost američkih snaga na iranskom teritoriju danima, pa i dulje.

Trump zasad nije donio konačnu odluku, naglašavaju dužnosnici, ističući da pritom odvaguje i opasnost za američke vojnike, piše Wall Street Journal. Ipak, načelno je otvoren za tu opciju jer bi mogla pomoći u ostvarenju njegova ključnog cilja - sprječavanja Irana da razvije nuklearno oružje.

Prema izvorima, Trump potiče savjetnike da izvrše pritisak na Iran kako bi pristao predati uranij kao uvjet za završetak rata. U razgovorima sa saveznicima jasno je poručio da Teheran ne može zadržati taj materijal te je razmatrao i mogućnost njegovog oduzimanja silom ako pregovori propadnu.

Pakistan, Turska i Egipat posreduju između Washingtona i Teherana, no direktni pregovori još nisu započeli. "Zadaća Pentagona jest pripremiti različite opcije kako bi vrhovni zapovjednik imao maksimalnu fleksibilnost. To ne znači da je predsjednik donio odluk", poručila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.

"Dat će nam nuklearnu prašinu"

Trump je u nedjelju izjavio da Iran mora ispuniti američke zahtjeve ili ‘neće imati državu’, dodavši o uraniju: "Dat će nam nuklearnu prašinu."

Prije prošlogodišnjih napada Izraela i SAD-a procjenjivalo se da Iran raspolaže s više od 400 kilograma 60-postotno obogaćenog uranija te gotovo 200 kilograma materijala koji se može pretvoriti u oružni stepen.

Prema riječima čelnika Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafaela Grossija, većina tog materijala vjerojatno se nalazi na lokacijama u Isfahanu i Natanzu. Stručnjaci upozoravaju da Iran i dalje ima kapacitete za obogaćivanje i mogućnost uspostave novih postrojenja.

Trump i dio njegovih saveznika smatraju da bi se ciljana operacija mogla provesti bez znatnog produljenja sukoba, uz želju da rat ne potraje. No stručnjaci upozoravaju da bi takav potez bio iznimno opasan, mogao izazvati iranski odgovor i produžiti sukob.

Američke snage morale bi djelovati pod prijetnjom projektila i dronova, osigurati lokacije i omogućiti stručnim timovima pretragu terena. Samo izvlačenje radioaktivnog materijala zahtijevalo bi specijalizirane elitne jedinice.

Rizična operacija

"Ovo nije operacija brzog ulaska i izlaska", upozorio je penzionisani general Joseph Votel.

Rizična opcija mogla bi se izbjeći ako Iran pristane predati uranij u sklopu mirovnog sporazuma. SAD je već imao slična iskustva s uklanjanjem nuklearnog materijala iz drugih zemalja.

Trump zasad izbjegava javno reći bi li odobrio takvu misiju, iako je u javnosti potaknuo raspravu o ‘uzimanju’ uranija. U posljednjim danima sve više naglašava diplomatsko rješenje, prenosi tportal.

Američki dužnosnici tvrde da Iran trenutno ne obogaćuje uranij, ali bi morao dosegnuti oružni stepen želi li postati nuklearna sila. Pentagon u međuvremenu priprema različite scenarije i jača prisutnost u regiji kako bi predsjedniku osigurao širi izbor opcija.

Ministar odbrane Pete Hegseth poručio je da SAD ima niz mogućnosti: "Predsjednik je usmjeren na nuklearne kapacitete. Imamo niz opcija…"Dodao je i: "Nikada neću otkriti što smo spremni učiniti ili koliko daleko smo spremni ići, ali opcije svakako postoje."