Nakon polemika u javnosti, poziva na bojkot Memorijalnog centra Srebrenica i zahtjeva za smjenu njegovog direktora Emira Suljagića, podrška mu je stigla iz više pravaca. Otvorenim pismima oglasili su se potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković, kao i zaposlenici i vanjski saradnici Memorijalnog centra, poručivši da napadi na Suljagića nisu usmjereni samo na pojedinca, već i na instituciju koja čuva sjećanje na genocid u Srebrenici.

Potpredsjednik Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda Ćamil Duraković uputio je otvoreno pismo podrške direktoru Memorijalnog centra Srebrenica Emiru Suljagiću, ocijenivši da se na ovu instituciju i njenog direktora vrše organizovani napadi čiji cilj, kako je naveo, nije istina, već destrukcija, prenosi N1.

Duraković je poručio da govori kao potpredsjednik RS-a, kao preživjeli genocida u Srebrenici i kao osoba koja je svoj javni i politički angažman posvetila Srebrenici, njenim žrtvama i preživjelima.

"Ne mogu i neću šutjeti dok se na našu instituciju i njenog direktora vrše organizovani napadi čiji cilj nije istina, već destrukcija", naveo je Duraković.

U pismu je istakao da je Suljagić "preživjelo dijete Srebrenice" i čovjek koji je, kako kaže, cijeli život posvetio tome da se zločin koji je preživio nikada ne zaboravi i ne ponovi.

"To mu niko ne može oduzeti, i to je temelj na kojem počiva njegov legitimitet da vodi ovu instituciju", poručio je.

Duraković je naveo i da je pod Suljagićevim vodstvom Memorijalni centar prošao transformaciju bez presedana, te od institucije koja je djelovala na marginama postao globalno prepoznatljivo mjesto sjećanja, edukacije i borbe protiv negiranja genocida.

"Uspostavljene su saradnje sa najvažnijim svjetskim institucijama, pokrenuti su projekti koji će služiti generacijama, a Srebrenica je dobila glas koji se čuje od Njujorka do Haga", istakao je.

Posebno je upozorio na, kako je naveo, cinizam onih koji danas napadaju Memorijalni centar i njegovog direktora.

"Ti isti ljudi nikada nisu kopali masovne grobnice. Nikada nisu sjedili sa majkama koje čekaju DNK identifikaciju. Nikada nisu proveli ni jedan dan u Potočarima radeći na tome da se istina sačuva", naveo je Duraković.

Dodao je da je pokušaj instrumentalizacije Memorijalnog centra za dnevnopolitičke ili geopolitičke ciljeve neprihvatljiv.

"Srebrenica nije alat za potkusurivanje. Srebrenica je svetinja, i njen Memorijalni centar ima jedan jedini zadatak, čuvati sjećanje na genocid i boriti se protiv onih koji ga negiraju. Sve ostalo je manipulacija", poručio je.

U međuvremenu su se otvorenim pismom oglasili i zaposlenici te vanjski saradnici Memorijalnog centra Srebrenica, navodeći da osjećaju moralnu i profesionalnu obavezu da javno reaguju zbog, kako su naveli, "nedavnih, zlonamjernih i tendencioznih napada" na instituciju i njenog direktora.

U saopćenju su poručili da kao tim svakodnevno rade na očuvanju sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, te da najoštrije osuđuju pokušaje instrumentalizacije Memorijalnog centra u dnevnopolitičke i globalne geopolitičke svrhe, kao i pokušaje lične diskreditacije Emira Suljagića.

Podsjetili su da je Memorijalni centar pod Suljagićevim rukovodstvom prošao, kako navode, historijski iskorak i globalnu afirmaciju.

"Pod rukovodstvom Emira Suljagića, Memorijalni centar Srebrenica je od mjesta koje je oživljavalo samo 11. jula, izrastao u svjetski priznatu instituciju. Pokrenuti su monumentalni istraživački projekti, prikupljena je neprocjenjiva arhivska građa, razvijene su usmene historije, a Centar je postao nezaobilazna adresa za globalne akademske, političke i diplomatske aktere", naveli su.

Posebno su se osvrnuli na kritike koje se odnose na međunarodne kontakte i saradnju Memorijalnog centra, navodeći da pokušaji kriminalizacije diplomatskih napora institucije predstavljaju opasno nerazumijevanje načina na koji se vodi borba protiv negiranja genocida.

"Izgradnja savezništava sa globalnim institucijama sjećanja i jevrejskim organizacijama od ključne je važnosti za međunarodno pozicioniranje istine o Srebrenici", poručili su.

Dodali su da osporavati pravo Memorijalnom centru da ugošćuje međunarodne delegacije i gradi mostove koji osiguravaju da se glas Srebrenice čuje u najvažnijim centrima moći znači, kako navode, "direktno raditi protiv interesa preživjelih i kulture sjećanja."

U pismu su odbacili i zahtjeve da se Memorijalni centar koristi kao platforma za arbitriranje u drugim svjetskim sukobima, navodeći da je mandat te institucije jasno definisan.

"Mandat Memorijalnog centra Srebrenica je jasan i zakonom definisan: očuvanje sjećanja na genocid iz jula 1995. godine", naveli su, dodajući da kategorično odbijaju pokušaje da se Srebrenica koristi za druge političke i geopolitičke obračune.

Posebno su naglasili i egzistencijalni značaj Memorijalnog centra za povratničku zajednicu u Srebrenici, ističući da ta institucija danas zapošljava i angažuje više od 50 ljudi iz bošnjačke povratničke zajednice.

"Za mnoge povratničke porodice u Srebrenici, Centar nije samo mjesto sjećanja, već i ekonomski i egzistencijalni oslonac koji im omogućava da ostanu na svojoj zemlji, u mjestu gdje su izgubili svoje najmilije", naveli su.

Upozorili su i da rušenje institucije ili potkopavanje njenog rada znači direktno ugrožavanje opstanka povratničke zajednice u Srebrenici.

"Napad na Emira Suljagića nije samo napad na pojedinca; to je napad na nezavisnost, snagu i glas Memorijalnog centra Srebrenica", stoji u pismu zaposlenika i saradnika.

Na kraju su poručili da ostaju čvrsto ujedinjeni u svojoj misiji i da daju punu podršku Suljagiću da nastavi voditi Memorijalni centar putem razvoja, nezavisnosti i globalne prepoznatljivosti.

"Nećemo ustuknuti pred klevetama, niti ćemo dozvoliti da se sveto mjesto našeg sjećanja koristi za tuđe agende", zaključili su.