Iran nije pokazao nikakve znake pristajanja na zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa da otvori Hormuški tjesnac do kraja utorka ili će se suočiti s masovnim napadima na svoju civilnu infrastrukturu, što bi bila najveća eskalacija rata do sada.

Visoki iranski izvor rekao je za Reuters da je Teheran odbio prijedlog koji su prenijeli posrednici o privremenom prekidu vatre. Razgovori o trajnom miru mogli bi započeti tek nakon što SAD i Izrael obustave svoje udare, pruže garanciju da ih neće nastaviti i ponude odštetu za nanesenu štetu.

Bilo koji budući sporazum mora ostaviti Iranu kontrolu nad tjesnacem, uz nametanje naknada brodovima koji ga koriste, rekao je izvor pod uslovom anonimnosti.

Dok sat otkucava do Trumpovog roka za oslobađanje "pakla", globalna tržišta su uglavnom zamrznuta, oklijevajući da se klade na to hoće li Trump ispuniti svoje prijetnje ili ih povući kao što je to činio u prošlosti.

Trump je dao Iranu rok do 20 sati po vašingtonskom vremenu (ponoć po GMT-u i 3:30 ujutro u Teheranu) da okonča blokadu zaljevske nafte, rekavši da će u suprotnom uništiti svaki most i elektranu u Iranu u roku od četiri sata. Iran je odbio njegove zahtjeve i zaprijetio odmazdom protiv infrastrukture koja pripada američkim saveznicima u Zaljevu, čiji bi pustinjski gradovi postali nenaseljivi bez struje ili vode.

Napadi na vjerske objekte i infrastrukturu

U posljednjim napadima tokom noći, uništena je sinagoga u Teheranu u onome što je Iran opisao kao izraelske zračne napade. Snimci u iranskim medijima prikazuju tekstove na hebrejskom jeziku razasute u ruševinama sinagoge Rafi-nia.

"Cionistički režim nije poštedio zajednicu tokom jevrejskih praznika i napao je jednu od naših drevnih i svetih sinagoga", izjavio je za državne medije Homayoun Sameh, koji predstavlja jevrejsku zajednicu u iranskom parlamentu. "Zgrada sinagoge je potpuno uništena, a naši svici Tore ostali su pod ruševinama."

Izraelska vojska nije imala hitan komentar. Drevna jevrejska zajednica u Iranu, koja broji hiljade članova, jedna je od najvećih na Bliskom istoku izvan Izraela.

Bez čekanja da Trumpov rok istekne, Izrael je u utorak zaprijetio iranskoj civilnoj infrastrukturi, upozoravajući Irance u objavi na društvenim mrežama na perzijskom jeziku da se drže podalje od željeznica: "Vaše prisustvo u vozovima i u blizini željezničkih pruga ugrožava vaše živote."

'Nadam se da je to još jedan blef'

Unutar Irana, stanovnici se i dalje nadaju da bi se zaprijećena eskalacija mogla izbjeći.

"Nadam se da je to još jedan Trumpov blef", rekla je Shima (37) iz centralnog grada Isfahana za Reuters putem telefona. Kao i mnogi Iranci, rekla je da želi uklanjanje tvrdolinijaške klerikalne vlade, "ali uništavanje infrastrukture i nemogućnost ljudi da grade budućnost zemlje je druga stvar."

Trump je naglo povlačio slične prijetnje tokom proteklih nekoliko sedmica, navodeći ono što je opisao kao produktivne pregovore s neidentifikovanim ličnostima u Iranu, iako je Teheran negirao da su se desili bilo kakvi suštinski razgovori.

Dvije zemlje su do sada razmijenile prijedloge, pri čemu Pakistan djeluje kao glavni posrednik, ali nije bilo znakova kompromisa, jer obje strane tvrde da su pobijedile u ratu i zahtijevaju ustupke od svojih neprijatelja kako bi ga okončale.

Iranski ambasador u Pakistanu izjavio je u utorak da su "pozitivni i produktivni napori" Islamabada da posreduje u okončanju rata "u kritičnoj, osjetljivoj fazi", ali nije iznio više detalja.

Prijedlozi i blokade

Prijedlog koji je posredovao Pakistan pozvao bi na privremeni prekid vatre i ukidanje efektivne iranske blokade tjesnaca, dok bi se širi mirovni sporazum odložio za daljnje razgovore, prema izvoru upoznatom s planom.

Međutim, iranski odgovor u 10 tačaka, kako je u ponedjeljak izvijestila novinska agencija IRNA, zahtijevao bi trajni kraj rata, ukidanje sankcija i obećanje rekonstrukcije iranskih lokacija oštećenih u izraelsko-američkim udarima.

To bi također uključivalo novi mehanizam za upravljanje prolazom kroz Hormuški tjesnac – koji je ranije bio otvoreni međunarodni plovni put kroz koji je obično prolazila petina globalne nafte i ukapljenog prirodnog plina. Otkako su Sjedinjene Države i Izrael napali Iran 28. februara, Iran ga je efektivno zatvorio za gotovo sve brodove osim vlastitih.

Trump je postavio svoj posljednji rok Iranu u poruci na društvenim mrežama u nedjelju u kojoj je poručio: "Otvorite jebeni tjesnac, vi ludi gadovi, ili ćete živjeti u paklu – SAMO GLEDAJTE!", što su iranski zvaničnici opisali kao očajnički ili čak lud jezik.

Tržišta u iščekivanju

Na konferenciji za novinare u ponedjeljak, Trump je potvrdio svoje namjere: "Cijela zemlja može biti zbrisana u jednoj noći, a ta noć bi mogla biti sutra navečer. Svaki most u Iranu bit će uništen... Svaka elektrana u Iranu će prestati raditi, gorjeti, eksplodirati i više se nikada neće koristiti."

To je ostavilo investitore da se kolebaju između opklada na brzo rješenje ili na eskalaciju koja bi mogla produžiti neviđeni poremećaj u snabdijevanju energijom i zadati težak udarac globalnoj ekonomiji.

"Vratili smo se na sat koji je nametnuo Trump i ne postoji način da se s bilo kakvom sigurnošću predvidi šta će se dogoditi", rekao je Kyle Rodda, viši tržišni analitičar u Capital.com. "Neustrašiviji trgovci mogli bi se kladiti na jednu ili drugu stranu. Drugi će nastojati zaštititi rizik ili u potpunosti ostati po strani. Ali učesnici na tržištu ne mogu učiniti mnogo osim da čekaju i vide."