Na suđenju za zločine u Sarajevu, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine nije mogao potvrditi navode iz iskaza iz istrage da su pripadnici Teritorijalne odbrane (TO) iz Starog Grada krenuli prema komandi kada se povlačila kolona Jugoslovenske narodne armije (JNA).

Ismet Bajraktarević je kazao da je radio u Opštini Stari Grad, gdje je bio smješten i Opštinski štab TO-a, na čijem čelu je bio optuženi Hamid Bahto. Naveo je da je u Opštini bila i jedinica koja je obezbjeđivala objekat.

Ispričao je da je 3. maja 1992. čuo da se iseljava Druga vojna oblast i da je krenuo s ljudima iz Opštine prema komandi. Tužilac Mladen Vukojičić ga je podsjetio da je u istrazi izjavio da se jedinica TO-a spremala da negdje ide i da su rekli da se iseljava komanda i da idu tamo.

“Ne sporim da su ljudi išli tamo… Ne mogu potvrditi da to jedinica TO… možda sam rekao”, naveo je Bajraktarević, dodajući da je možda išla jedinica obezbjeđenja.

Ispričao je da su kod komande ljudi počeli prilaziti vozilima.

“I ja sam. Nadali smo se da ćemo doći do nekog oružja”, rekao je svjedok.

Nije mogao potvrditi da je na tom području bilo pripadnika TO-a, kao što je naveo u istrazi, kazavši da je bilo raznih ljudi. Rekao je da je ranjen u obje noge, navodeći da je pucao neko iz kolone. Tužilac mu je kazao da to nije izjavio u istrazi, na šta je svjedok rekao da nije siguran.

Predočeno mu je da je u istrazi naveo da su ljudi iz TO-a prilazili vozilima i da su im vojnici predavali oružje. Bajraktarević je potvrdio da su neki tražili oružje, ali da je tu bilo civila, možda i policije i TO. Braniteljici Lejli Čović je kazao da je 90 posto bilo civila.

“A i ovo ostalo je bilo šareno, nisu to bile klasične uniforme”, rekao je svjedok.

Braniteljici Jesenki Rešidović je potvrdio da nije znao ko je bio pripadnik TO-a, a ko nije, te da je bilo i drugih grupa.

“Meni niko nije rekao ni gdje da idem ni šta da radim, većina je bila takvih”, kazao je Bajraktarević.

Braniocu Asimu Crnaliću je rekao da je on, ustvari, pretpostavio da je to bila TO i da niko nije bio obilježen.

Za napad na kolonu, ubistva, ranjavanje i zlostavljanje pripadnika JNA i civila, optuženi su Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob i Ismet Dahić, koji su obavljali visoke političke, vojne i policijske dužnosti.

Hazim Bahtanović kazao je da je bio u jednici “Bosna 51”, koja je, kako je naveo, bila skup momčića i dječačića koji su se okupili u ulici Urijan Dedina.

“Čuvali smo straže oko tranzita i Jevrejskog groblja”, rekao je svjedok, dodajući da je on imao uniformu i pušku iz vremena kada je bio u rezervnom sastavu policije.

Kazao je da je s još par ljudi 3. maja sišao prema Miljacki kad su preko radio-stanice čuli da je s Bistrika krenula kolona. Tužiocu je potvrdio da je bila naredba da se jedinice stave u punu borbenu gotovost i da se pojačaju linije odbrane, ali da on u istrazi nije izjavio da je naređeno da se dvojica-trojica spuste na Čobaniju radi obezbjeđenja prolaska kolone.

Bahtanović je rekao da je potpisao iskaz iz istrage, ali da ga nije pročitao. Na sugestiju Odbrana da mu nije poznato odakle je preko radio-veze stigla informacija da je kolona krenula, kazao je da je neko javio iz nekog centra.

Oba svjedoka su Odbranama potvrdila da je Sarajevo bilo granatirano sa položaja JNA i srpskih snaga, da su civili ginuli i ranjavani, te da je 2. maja bio opšti haos i borbe, kao i da je bio uhapšen predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović. Bahtanović je rekao da je tog dana vidio dva tenka.

Suđenje se nastavlja 22. aprila, javlja Detektor.