Dok se ubrzano vraćaju prema Zemlji nakon historijske putanje oko Mjeseca, astronauti misije Artemis II podijelili su s javnošću najdublje trenutke leta — od imenovanja kratera po preminuloj supruzi komandanta, do posmatranja Zemlje kako nestaje iza Mjeseca. Posada je najavila slijetanje u Tihi okean, blizu San Diega, u petak navečer, piše CBS News.

Dok je posada Artemisa II u ponedjeljak letjela oko prednjeg ruba Mjeseca, uživala je u spektakularnom pogledu na Zemlju koja nestaje iza lunarnog horizonta. (Foto: NASA)

Krater dobio ime po preminuloj supruzi komandanta

Komandant Reid Wiseman rekao je da mu je najdublji trenutak misije bio kada su kolege predložili da se jedan, dotad neimenovani krater nazove po njegovoj supruzi Carroll, medicinskoj sestri koja je preminula 2020. godine. Prijedlog su iznijeli Victor Glover, Christina Koch i kanadski astronaut Jeremy Hansen dok su bili u medicinskoj karanteni nekoliko dana prije lansiranja. "Kada je Jeremy izgovorio Carroll, slovo po slovo, mislim da me je tada preplavila emocija. Svi smo se tu otprilike slomili", rekao je Wiseman. Dodao je da je odgajanje dviju kćeri kao samohrani otac bio najveći izazov njegova života.

Pogled na Mjesečev terminator, granicu između dana i noći na Mjesecu, snimljen iz kapsule Orion. Dok je posada Artemis II prelijetala terminator, astronauti su ovu granicu između dana i noći opisali kao "sve osim prave linije". 6. april 2026.

Za Glovera, najupečatljiviji trenutak bila je solarna pomrčina — posmatranje kako Sunce nestaje iza Mjeseca, ostavljajući tek tajanstveni sjaj oko njega, vidljiv iz kapsule Orion. "Kada se to zaista dogodilo, jednostavno nas je sve oborilo s nogu", rekao je. Wiseman je pak izdvojio trenutak kada je Zemlja zašla iza horizonta Mjeseca, a posada ostala bez komunikacije s misiojnom kontrolom oko 40 minuta. "Nevjerojatan je osjećaj gledati kako tvoj matični planet nestaje iza Mjeseca", kazao je. Tokom tog perioda posada je podijelila javorove kekse koje je Hansen donio sa sobom i provela tri do četiri minute u tišini, razmišljajući o tome gdje se nalaze.

Tehnički problem i priprema za vatrogasni povratak

Misija je u cjelini protekla bez većih problema, uz tek nekoliko manjih anomalija. Jedna se odnosila na sistem za ispuštanje tekućeg otpada, koji je povremeno zadavao poteškoće posadi, ali nije ugrozio misiju. Nešto ozbiljniji bio je problem s pritiskom kisika u servisnom modulu kapsule, otkriven ubrzo nakon lansiranja — zbog čega je otkazan planirani test ručnog upravljanja letjelicom u srijedu. Rukovodioci misije pojasnili su da izolirani dio sistema nije potreban za povratak posade na Zemlju, ali da žele bolje razumjeti problem kako se ne bi ponovio na narednim letovima.

Pogled na Mjesec iz kapsule Artemis II Orion dok se približavao normalno nevidljivoj suprotnoj strani Mjeseca u ponedjeljak navečer.
NASA/uredio CBS News kako bi se istaknuli detalji

Posada Artemis II prva je od misija programa Apollo — čiji je posljednji let bio 1972. godine — koja je s vlastitim očima vidjela gotovo četvrtinu tamne strane Mjeseca u dnevnom svjetlu, što istraživačima pruža uvide koji bi mogli doprinijeti boljem razumijevanju nastanka i razvoja Mjeseca. Mornarički timovi za spašavanje već su krenuli prema predviđenom mjestu slijetanja u Tihom okeanu, blizu San Diega, gdje se kapsula Orion očekuje u petak u 02:07 sati po bosanskom vremenu. Prognoza predviđa povoljne uvjete — lagani vjetrovi i umjereno more. Glover je najavio da će ulazak u atmosferu brzinom od oko 40.000 kilometara na sat, okruženi vatrom, biti jednako duboko iskustvo kao i sve ostalo što su proživjeli. "Sve ono vrijedno vraća se s nama", rekao je.