Trumpova administracija otvoreno prijeti Vatikanu. Zbog straha od otmice, papa Lav XIV. otkazuje putovanje u SAD. To je istovremeno diplomatski potez i nužna sigurnosna mjera, piše u analizi za njemački Focus analitičar Alexander Gorlach.

Izbor Lava XIV. bio je pažljivo promišljena odluka Kardinalskog zbora o tome koji će izazov biti najveći za novi pontifikat i svjetsku zajednicu. Konklava je 2025. svjesno izabrala Amerikanca.

U vremenu kada se čini da Sjedinjene Američke Države pod predsjednikom Donaldom Trumpom gube svoj moralni kompas i sve više se razvijaju u autoritarnu državu, kardinali su kritički usmjerili pogled prema toj zemlji.

Izbor Lava XIV. bio je pokušaj odbrane kršćanske, inkluzivne poruke nasuprot agresivnom nacionalizmu i mržnji. Kardinali su SAD vidjeli kao najurgentnije krizno žarište savremenog svijeta, iz kojeg prijeti opasnost za cijeli svijet. Rimski pontif trebao je tome stati u kraj.

Papa kao najmoćniji protivnik Trumpa

Nakon manje od godinu dana na dužnosti, papa Lav XIV. suočava se s izuzetno napetom situacijom. Prema navodima „New York Timesa“ i „Washington Posta“, Trump je navodno zaprijetio Vatikanu „novim babilonskim izgnanstvom“. Time direktno cilja na samu srž crkvene suverenosti.

Historijski presedan, progon papa u 14. stoljeću u Avignon, označio je kraj papinske nezavisnosti. Crkva je tada praktično postala instrument državne moći – prije svega francuskog kralja.

Danas Trump traži potpunu podređenost. Katolička crkva bi trebala moralno legitimizirati njegovu agresivnu geopolitiku, posebno eskalaciju na Bliskom istoku. Lav XIV. to odlučno odbija i time postaje jedan od najznačajnijih protivnika Trumpa.

Strah od otmice pape

Otkazivanje papine posjete SAD povodom 250. godišnjice u julu 2026. godine predstavlja i diplomatski signal i ozbiljnu sigurnosnu mjeru. U Vatikanu se scenario otmice pape na američkom tlu smatra realnom prijetnjom.

Za to postoji historijska paralela: prijetnja Adolfa Hitlera da će 1943. godine oteti papu Pija XII. nakon okupacije Rima. Pio XII. je tada unaprijed odredio da u slučaju otmice automatski podnosi ostavku, kako nacisti ne bi mogli držati papu kao taoca.

To što Lav XIV. danas razmatra slične mjere pokazuje koliko su se odnosi između Washingtona i Vatikana zaoštrili.

Suverenitet Vatikana pod pritiskom

Ovdje se otvara i međunarodno-pravni aspekt sukoba. Trump, prema ovoj analizi, dovodi u pitanje princip imuniteta šefova država. Sličan obrazac viđen je i u operacijama protiv Nicolása Madura u Venezueli, koje su pojedini pravni stručnjaci okarakterizirali kao oblik državnog terorizma.

Ako se suverenitet država priznaje samo uz ideološku poslušnost, tada ni Vatikan više nije ravnopravan subjekt međunarodnog prava, već prepreka.

Prijetnja papi u tom kontekstu može se tumačiti kao signal da bi mogao biti tretiran kao politički talac.

Pokušaj 'discipliniranja' Vatikana

Analitički gledano, Trump slijedi obrazac autoritarnih sistema, sličan pristupu koji je Kina primjenjivala prema Tibetu. Nakon što je Mao Zedong okupirao Tibet 1950. i natjerao Dalaj Lamu u egzil 1959., cilj Pekinga bio je staviti religijsko vodstvo pod kontrolu države.

Slična logika, prema ovoj analizi, sada se pokušava primijeniti i na Vatikan.