Bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Maleziji i Iranu te doktor međunarodnih odnosa Emir Hadžikadunić ocijenio je da je Hormurški moreuz najjača pregovaračka karta Irana te da će generacije Amerikanaca osjećati posljedice Trumpovih izjava o uništenju iranske civilizacije. U emisiji Face to Face na FACE televiziji pozvao je Bosnu i Hercegovinu da iskoristi diplomatske kapacitete i ponudi se kao posrednik u pregovorima između SAD-a i Irana.

"Generacije Amerikanaca će se izvinjavati Irancima"

Hadžikadunić je naglasio da konvencionalna vojna moć ne pobjeđuje uvijek te da Iran, unatoč destrukciji, nije bio vojno poražen u punom smislu.

Emir Hadžikadunić, bivši ambasador BiH u Iranu i doktor međunarodnih odnosa, rekao je: "Najjača pregovaračka karta Irana je Hormurški moreuz. Iranu je lakše kontrolisati Hormuz nego Amerikancima proći. Izrael je razjaren zbog primirja — u toku pregovora mogu napraviti puno problema. Generacije Amerikanaca će se izvinjavati Irancima zbog Trumpove izjave o uništenju civilizacije. To je kao da civilizacija koja je izmislila Mickeyja Mousea želi uništiti civilizaciju koja je izmislila algebru."

Upozorio je da procjene o iranskim raketnim kapacitetima variraju, ali i da Iran nastavlja asimetričnim ratovanjem. Ranije procjene govorile su o 2.000 balističkih raketa, a trenutne procjene govore da ih Iran ima znatno više — unatoč tome što je na Izrael ispalio 650 balističkih projektila.

Govoreći o mogućem mirovnom sporazumu, Hadžikadunić je istaknuo da bi ukidanje svih sankcija Iranu moglo biti polazišna osnova, u zamjenu za premještanje obogaćenog urana u Kinu. Od postojeće količine, upozorio je, mogu se proizvesti devet atomskih bombi.

BiH kao posrednik — diplomatija koja se mora igrati danas

Hadžikadunić je podsjetio na historijski presedan iz 2010. godine, kada je tadašnji ministar vanjskih poslova Irana Motakki tražio sastanak s Harisom Silajdžićem — što je odmah izazvalo poziv Hillary Clinton, tada državne sekretarke SAD-a.

Emir Hadžikadunić, bivši ambasador BiH u Iranu i doktor međunarodnih odnosa, rekao je: "Taj sastanak u aprilu 2010. godine podigao je BiH na veoma visok geostrateški nivo. Trebamo se igrati diplomatije. Ako su SAD i Iran pomagali BiH, zašto BiH ne bi moderirala u pregovorima između SAD-a i Irana? To je ta diplomatija koju moramo igrati — danas, sutra i prekosutra."

Naglasio je da su za Bosnu i Hercegovinu važnije destinacije Banja Luka, Mostar, Beograd i Zagreb nego Brisel, te da se o NATO-u mora razmišljati "kao o meti u pokretu". Dodao je da i Poljska, tradicionalno proamerički orijentirana zemlja, sve glasnije govori da NATO savez više nije dovoljan jedini osigurač europske sigurnosti.

Govoreći o unutarnjim motivima SAD-a za zaustavljanje rata, Hadžikadunić je kao ključni faktor naveo kongresne izbore zakazane za septembar i oktobar — koji su, po njegovoj ocjeni, Trumpu trenutno prioritet iznad svega drugog.