Prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa da će blokirati Hormuški tjesnac nakon što su pregovori s Iranom tokom vikenda propali znači velik rizik od eskalacije rata koji ulazi u sedmu sedmicu, podiže cijene nafte i povećava izglede za dodatnu ekonomsku štetu diljem svijeta. Riječ je o potezu kojim Washington pokušava dodatno pritisnuti Iran ograničavanjem njegovih prihoda od izvoza nafte.

Američka vojska objavila je da će u ponedjeljak u 10 sati po washingtonskom vremenu (odnosno 16 po evropskom) uvesti blokadu cjelokupnog pomorskog prometa koji ulazi u iranske luke ili iz njih izlazi, uz napomenu da će drugim brodovima biti dopušten prolazak kroz Hormuški tjesnac ako ne pristaju u Iranu. Iranski vojni savjetnik vrhovnog vođe Mohsen Rezaee poručio je da njegova zemlja “neće dopustiti” takav embargo te da ima “veliku neiskorištenu polugu” za odgovor.

Propali pregovori

Do novog zaoštravanja došlo je nakon što SAD i Iran nisu uspjeli postići dogovor u maratonskim pregovorima u Pakistanu, čime je dovedeno u pitanje primirje postignuto prošle sedmice, koje je potaknulo nade u brzo okončanje rata. Pregovori, koje su vodili američki potpredsjednik JD Vance i predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf, propali su ponajviše zbog neslaganja oko budućnosti iranskog nuklearnog programa.

Trump je u nedjelju navečer rekao novinarima da mu nije važno hoće li se Iran vratiti za pregovarački stol, tvrdeći da su Sjedinjene Države već ostvarile svoje vojne ciljeve, uključujući smanjenje sposobnosti Irana za proizvodnju projektila i dronova.

“Ako se ne vrate, meni je i to u redu”, rekao je.

‘Spremni smo dovršiti ono što je ostalo’

Ranije tokom dana Trump je poručio da su SAD “SPREMNE I NAORUŽANE” te da mogu “dovršiti ono malo što je ostalo od Irana”. Zaprijetio je i odmazdom u slučaju iranskog otpora blokadi, napisavši na društvenim mrežama da će “svaki Iranac koji puca na nas ili na mirne brodove biti RAZNESEN”.

Ovakav razvoj događaja prijeti produljenjem i širenjem rata koji je već odnio hiljade života i teško uzdrmao globalna energetska tržišta, pri čemu više cijene nafte i plina prijete da će dodatno potaknuti inflaciju i usporiti ekonomski rast. Diljem svijeta rafinerije i trgovci sada očajnički pokušavaju osigurati odmah dostupne pošiljke sirove nafte jer se fizičke zalihe smanjuju.

Hormuz pod pritiskom

Hormuški tjesnac najvažnije je energetsko usko grlo na svijetu kroz koje prolazi oko petine globalne nafte i ukapljenog prirodnog plina. Potpuna blokada dodatno bi pritisnula tržišta, zaustavljajući i preostale količine koje još prolaze tim putem. Cijene nafte i plina snažno su porasle u ponedjeljak ujutro, pri čemu je cijena Brenta skočila i do 9,1 posto, na gotovo 104 dolara po barelu, dok su europski terminski ugovori za plin porasli i do 18 posto.

“Cilj blokade je povećati ekonomski pritisak na Iran, ali takve mjere rijetko daju brze rezultate, iako dugoročno mogu biti odlučujuće”, rekao je Euan Graham, viši suaadnik Australskog instituta za stratešku politiku. “A Washington iznad svega želi brz rezultat.” 

Primirje visi o koncu

Dvosedmični sporazum o primirju trebao bi isteći 22. aprila, ako blokada prije toga ne dovede do njegova raspada. Iranska Revolucionarna garda poručila je da će svaki vojni brod koji pokuša prići tjesnacu “pod bilo kojim izgovorom” smatrati kršenjem primirja, prenijela je iranska državna televizija.

Iako nijedna strana zasad nije potvrdila novu rundu pregovora, glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei rekao je da su dvije strane postigle određeni stupanj razumijevanja, ali da nesuglasice ostaju “oko dva ili tri ključna pitanja”.

“Bilo je jasno da se ne može očekivati dogovor u jednoj rundi pregovora”, rekao je na državnoj televiziji nakon razgovora. Dodao je da “diplomacija nikada ne prestaje” i da će Iran nastaviti štititi svoje nacionalne interese u svim okolnostima.

Analitičari: blokada je skupa i rizična

No analitičari upozoravaju da bi takav potez mogao imati ozbiljne posljedice i za SAD. Iako su Sjedinjene Države sposobne provesti blokadu, ona bi nosila znatne troškove i rizike, napisali su analitičari Bloomberg Economicsa, uključujući Jennifer Welch. Američki ratni brodovi našli bi se ozbiljno izloženi iranskim dronovima i projektilima, što bi moglo pokrenuti opasan ciklus eskalacije ako bi neki od njih bio pogođen. Hutiji, koji su saveznici Irana, također bi mogli pokušati poremetiti tokove nafte i plina u Crvenom moru.

“Rizici i troškovi dugotrajne blokade, kao i mogućnost pritiska drugih aktera poput Kine, sugeriraju da Trump možda neće provesti ili neće moći dugoročno održavati blokadu”, napisali su, dodajući da bi Peking mogao iskoristiti svoj utjecaj kroz kontrolu nad ključnim mineralima kako bi izvršio pritisak na Washington. “Ipak, sama prijetnja povećava vjerojatnost pogrešne procjene, smanjuje prostor za diplomaciju i održava povišene rizike za tokove nafte i tržišta.”

Trumpova administracija ranije ove godine primijenila je sličan pristup protiv Venezuele, koristeći pomorski pritisak kako bi ograničila izvoz sankcionirane nafte.

Rizik širenja sukoba

Iako će mnoge zemlje, osobito u jugoistočnoj Aziji, pozdraviti američke pokušaje da spriječe Iran u naplati prolaza kroz tjesnac, širenje sukoba povećava rizik da bi Islamska Republika mogla početi ciljati američka veleposlanstva, baze i saveznike diljem svijeta, upozorava Nicholas Fang, viši savjetnik u The Asia Groupu i direktor singapurske konzultantske kuće Black Dot. Zemlje jugoistočne Azije u ponedjeljak su pozvale SAD i Iran da nastave mirovne pregovore.

“Ako SAD počne zaustavljati ili presretati brodove za koje se sumnja da su Iranu platili naknade za prolaz, povećava se i rizik od izbijanja nasilnijih sukoba”, rekao je Fang.

Saveznici zasad po strani

Trump je sugerirao da će i druge zemlje učestvovati u blokadi, ali još nije imenovao nijednu konkretnu državu koja bi poslala brodove ili drugu opremu u regiju. Velika Britanija neće učestvovati u blokadi, rekli su izvori upoznati sa stavom vlade. Ujedinjeno Kraljevstvo u regiji ima autonomne dronove za razminiranje, ali će ih koristiti u tjesnacu samo ako se pojavi održiv plan u saradnji s drugim saveznicima za njegovo ponovno otvaranje.

Trump je više puta pozivao europske i azijske saveznike da pomognu u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, ali je uglavnom nailazio na odbijanje. Neki saveznici, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Japan, poručili su da bi pomogli tek nakon što borbe u regiji prestanu.

Nije nužno da SAD fizički zaustavi svaki brod u Hormuzu, jer već sama prijetnja može smanjiti promet prema iranskim lukama i iz njih, rekao je John Bradford, izvršni direktor Yokosuka Council on Asia Pacific Studies i bivši američki mornarički časnik. Ipak, dodao je, nije jasno hoće li takva taktika djelovati protiv Irana.

“Posebno je rizično pokušavati postići deeskalaciju kroz eskalaciju kada je riječ o Iranu”, rekao je Bradford. “Ta taktika bolje funkcionira s nekim zemljama nego s drugima, a Iran je pokazao da je otporan na takav pristup.”