Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) počelo je blokadu sveg pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac prema iranskim lukama u ponedjeljak 13. travnja u 10 sati po istočnom vremenu u SAD-u, odnosno u 16 sati po srednjoeuropskom vremenu. U izjavi se naglašava da će sva plovila, bez obzira na državu, biti blokirana ako plove prema iranskim lukama ili ih napuštaju, uključujući iranske luke u Perzijskom i Omanskom zaljevu.

Prethodni je dan američki predsjednik Donald Trump najavio da će u nekom trenutku svi brodovi moći slobodno prolaziti kroz Hormuški tjesnac, ali trenutačna prepreka je prijetnja da je Iran minirao to područje. Američki je predsjednik to smatrao ucjenom protiv svijeta i izjavio da "čelnici država, posebno Sjedinjenih Američkih Država, nikad neće dopustiti da budu ucjenjivani".

Trump je također izjavio da će u blokadi sudjelovati snage iz drugih zemalja iako nije precizirao koje zemlje - te da će američka vojska početi proces uklanjanja mina u tjesnacu. Također je zaprijetio da će SAD progoniti i zaplijeniti svaki brod koji plati ilegalno Iranu za tranzit kroz Hormuški tjesnac. "Svaki Iranac koji puca na nas ili na miroljubive brodove bit će bačen u pakao", dodao je Trump.

Motiv američkog predsjednika je očit - na ovaj način želi blokirati iranski izvoz i time prisiliti Teheran na ustupke u pregovorima. Međutim, tako ujedno potpuno blokira svaki izvoz iz Perzijskog zaljeva jer ako su prije kroz Hormuz mogli prolaziti samo iranski tankeri ili oni kojima je Iran dao dopuštenje, sada neće prolaziti nitko. Naime, Trump je istaknuo da neće dopustiti prolaz brodovima koji su postigli dogovor s Irancima, a to bi moglo još jače pogoditi globalna tržišta goriva, gnojiva i drugih proizvoda. Važno je pitanje hoće li američka flota moći blokirati tjesnac.

Od početka rata SAD je povukao svoje brodove iz Perzijskog zaljeva i premjestio ih na znatnu udaljenost od iranske obale kako bi smanjio rizik od štete od protunapada. Prva dva broda su se nakratko pojavila u Zaljevu tek jučer, ali za blokadu tjesnaca potrebna je stalna pomorska prisutnost, i to u velikom broju. Osim toga, bit će u dometu iranskog oružja i lako je moguće da Iran napadne američke brodove nakon početka blokade.

Također, Sjedinjene Države i službeno postaju agresor. Prema međunarodnom pravu, članku 3. stavku "c" Konvencije Ujedinjenih naroda o definiranju agresije, pomorska blokada luka predstavlja čin oružane agresije protiv suverene države, ostavljajući potonjoj slobodu da upotrijebi sva potrebna sredstva za obranu. Stoga postoji velika vjerojatnost da će se rat nastaviti. Nanesu li iranske snage u nekom trenutku ozbiljnu štetu američkoj floti, to bi rat s Iranom učinilo još manje popularnim u SAD-u i još problematičnijim za Trumpa.

Podjednaku opasnost za Sjedinjene Države predstavlja scenarij u kojem bi kineski ratni brodovi u nekom trenutku počeli pratiti tankere kojima se iranska nafta doprema u Kinu. To se možda neće dogoditi u kratkom roku, ali u tom slučaju Amerikanci bi morali ili dopustiti prolaz tim konvojima ili riskirati rat s nuklearnom silom.

Stoga ostaje nejasno hoće li se Trumpova prijetnja blokadom tjesnaca ostvariti, ali sigurno će podići rast cijena nafte sa svim posljedicama po cijeli svijet. One se već vide: zbog neuspjeha pregovora između SAD-a i Irana te Trumpove odluke o nametanju pomorske blokade Hormuškog tjesnaca cijena sirove nafte Brent ponovno je premašila 100 dolara po barelu. Mohamed Bager Galibaf, vođa iranske delegacije koja se tijekom vikenda sastala s američkim potpredsjednikom JD Vanceom, ironično je poručio da će Amerikanci uskoro biti nostalgični za erom benzina od četiri dolara. "Uživajte u trenutačnim brojkama na benzinskim postajama. S takozvanom blokadom uskoro ćete biti nostalgični za benzinom od četiri do pet dolara", objavio je na platformi X, kod Elona Muska.

Većina iranske proizvodnje nafte izvozi se putem terminala na otoku Harg koji ima više od 50 spremnika. Sjedinjene Države su prošli mjesec izvele opsežne napade na vojne položaje na otoku, ali ne i na tamošnju naftnu infrastrukturu. Glavna luka je Bandar Abas koja se nalazi na ušću Hormuškog tjesnaca. Iran odatle prevozi golemu količinu tereta i minerale poput kroma, naftne derivate i čelik.

Prema podacima brodarske industrije, kroz Bandar Abas se godišnje preveze 37 milijuna tona tereta i oko milijun kontejnera, a također se također trguje hranom, gnojivom, žitaricama i građevinskom opremom. No, od ponedjeljka su deseci brodova s ​​aktivnim transponderima usidreni u luci, otkrio je CNN. Na sjevernom kraju tjesnaca smjestio se Bandar Imam Homeini, najmodernija iranska luka, s nedavno otvorenim novim vezovima. Kroz nju se prevoze razni tereti i izvoze petrokemikalije, a ujedno je i željezničko čvorište. Prema podacima brodarske industrije, godišnje se preveze više od 16 milijuna tona tereta.

Prodaja sirove nafte Saudijske Arabije Kini vjerojatno će se prepoloviti u svibnju jer rat na Bliskom istoku remeti protoke i povećava cijene, izvijestio je u ponedjeljak Bloomberg, pozivajući se na trgovce upoznate s tim pitanjem. Očekuje se da će najveći svjetski izvoznik nafte sljedeći mjesec isporučiti oko 20 milijuna barela svojim kupcima u Kini, dok će u travnju iznositi 40 milijuna barela. Trgovci upozoravaju da niže količine odražavaju poremećaje na tržištu povezane s regionalnim sukobom, koji je utjecao na opskrbne rute i podigao cijene sirove nafte.

I kineske tvorničke cijene porasle su u ožujku prvi put u više od tri godine, što je prvi znak da američko-izraelski rat protiv Irana počinje utjecati na proizvođače u drugom najvećem svjetskom gospodarstvu. Kako se Hormuški tjesnac ponovno otvarao i zatvarao, proizvođači diljem Kine izrazito su zabrinuti. Veće cijene nafte već su se proširile na prerađena goriva i sirovine na bazi nafte koje pomažu u pokretanju kineskog proizvodnog sektora, koji je prvi u svijetu, a krhko dvotjedno primirje između Irana i Sjedinjenih Država ne najavljuje povratak stabilne trgovine u skorijoj budućnosti, upozorio je South China Morning Post u ponedjeljak.

(Jutarnji list)