Jedan od osumnjičenih za slučaj "Sarajevo safari" dao je izjavu pred istražiteljima suda u Milanu te je negirao da je učestvovao u "vikend snajperisanju" građana Sarajeva, uprkos suprotnim izjavama koje je dao ranije.

Naime, jedan od osumnjičenih je ranije rekao kako se borio kao dobrovoljac u Bosni sa srpskom paravojnom grupom te da je ratovao iz ideoloških razloga i mržnje prema muslimanima.

Ispitivanje 64-godišnjaka iz provincije Alessandria, bivšeg lovca, jednog od četvorice osumnjičenih u slučaju "vikend snajperista", održano je u ponedjeljak.

Njegova advokatica, Licia Sardo iz Advokatske komore Milana, objasnila je novinarima da je iskoristio svoje pravo na šutnju jer nije spavao tri dana i da je novinarima rekao stvari koje su mu oni rekli te da su tvrdnje o njegovoj umiješanosti samo hvalisavost.

Prema argumentu odbrane, ono što je rekao medijima zapravo predstavlja preradu priča koje je zapravo čuo od poznanika u okruženju strelišta, koje je često posjećivao i zato što mu je san bio da se pridruži specijalnim snagama, objasnili su advokati.

Advokatski tim je također naveo kako on nije sposoban za borbu te da je kratkovid, što ga isključuje iz bilo kojeg oblika korištenja snajpera.

"Nije čak ni služio vojni rok jer nije bio sposoban", naveli su.

Očekuje se da će druga dvojica osumnjičenih, muškarac koji živi u Brianzi i muškarac iz Toskane, biti pozvani na ispitivanje u narednim danima. Svi su optuženi za ubistvo iz nehata, otežano niskim motivima.

Slučaj "ljudskih safarija" koji su se odvijali tokom opsade Sarajeva između 1992. i 1995. godine pokrenuo je istragu nakon prijave novinara Ezia Gavazzenija. U to vrijeme, navodno je nekoliko ljudi platilo za ubijanje civila, uključujući žene, starije osobe i djecu. Među tim "turistima smrti" bili su Italijani, ali i ljudi iz drugih zemalja.

Trst je vjerovatno bio važno logističko središte za organizaciju ovih putovanja. Ali, prema onome što je osumnjičeni iz Pijemonta izjavio u ekskluzivnom intervjuu za TGR Piemonte i Il Fatto Quotidiano, postojale su i druge rute do Bosne.

Govorio je o charter letovima organizovanim u Milanu koji su polazili s malih aerodroma na jadranskoj obali, a slijetali u Makedoniju i Crnu Goru.