Nakon izbornog poraza Viktora Orbána, Europska unija ostaje bez svog najpoznatijeg ‘kočničara‘, političara koji je godinama koristio pravo veta kako bi blokirao ključne odluke, osobito kada je riječ o pomoći Ukrajini, piše Politico.

Njegov odlazak dolazi u osjetljivom trenutku za Bruxelles, koji se i dalje u velikoj mjeri oslanja na jednoglasnost pri donošenju važnih odluka, poput sankcija i proračuna. Upravo je zato predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već najavila mogućnost promjene pravila glasanja kako bi se izbjegle buduće blokade.

Orbána bi uskoro trebao zamijeniti Péter Magyar, političar desnog centra koji najavljuje suradnju s Bruxellesom, što kod dijela europskih diplomata budi nadu da bi donošenje odluka moglo postati jednostavnije.

No, njegov odlazak ne znači kraj problema. U Europskom vijeću i dalje sjede lideri skloni blokadama ili barem tvrdim pregovorima, a neki bi mogli pokušati preuzeti Orbánovu ulogu. Politico donosi listu potencijalnih ‘Orbanovih nasljednika‘.

Robert Fico – najbliži saveznik

Slovački premijer godinama je bio Orbánov ključni partner u blokadama, osobito kada je riječ o sankcijama Rusiji i pomoći Ukrajini. Već je najavio da bi mogao blokirati novi paket pomoći Kijevu vrijedan 90 milijardi eura ako Mađarska odustane od veta.

Ipak, Fico je u prošlosti često na kraju popuštao i podržavao zajedničke odluke EU-a, pa ostaje nejasno hoće li sada zaista preuzeti ulogu glavnog ‘kočničara‘.

Andrej Babiš – populist i milijarder

Češki premijer, često uspoređivan s Donaldom Trumpom, već pokazuje sklonost Orbánovoj politici. Protivio se dijelu pomoći Ukrajini i kritizirao klimatske politike EU-a, tvrdeći da štete industriji.

Ipak, ne očekuje se da će blokirati sve odluke, već prije otežavati postizanje konsenzusa oko pojedinih tema.

Giorgia Meloni – ideološka bliskost

Talijanska premijerka vodi opreznu politiku balansiranja između nacionalnih interesa i suradnje s EU-om. Za razliku od Orbána, rijetko ide u otvorene blokade, ali je u pojedinim situacijama pokazala razumijevanje za njegove stavove.

Diplomati upozoravaju da, unatoč pragmatičnom pristupu, postoji ideološka bliskost koja bi u određenim okolnostima mogla doći do izražaja.

Janez Janša – mogući povratnik na vlast

Bivši slovenski premijer mogao bi se vratiti na vlast nakon tijesnih izbora. Poznat po populističkoj retorici i sukobima s medijima, često se svrstavao uz Orbána u političkim pitanjima.

No, za razliku od njega, Janša snažno podržava Ukrajinu i njezin put prema EU-u, što ga čini manje predvidivim faktorom.

Rumen Radev – nepredvidivi faktor

Bivši bugarski predsjednik, koji se vraća u politiku s novom strankom, mogao bi ostvariti značajan rezultat. Njegovi stavovi o Ukrajini i Rusiji izazivaju zabrinutost u Bruxellesu, tvrdi da je Ukrajina u nepovoljnoj poziciji u ratu i protivi se daljnjem slanju oružja.

Zbog takvih izjava već je ranije ulazio u otvorene sukobe s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Iako odlazak Orbána uklanja jednog od najglasnijih protivnika zajedničkih europskih politika, jasno je da potencijal za blokade nije nestao.

Umjesto jednog dominantnog aktera, Bruxelles bi se sada mogao suočiti s više lidera koji će povremeno igrati tu ulogu, što donošenje odluka može učiniti sporijim, ali i nepredvidivijim, zaključuje Politico.