Kognitivno zdravlje postaje sve važnija tema kako starimo, osobito u kontekstu očuvanja pamćenja, koncentracije i opće mentalne funkcije. Iako su određene promjene u mozgu prirodan dio starenja, brojni faktori iz svakodnevnog života mogu ubrzati ili usporiti taj proces. Stručnjaci sve više naglašavaju važnost životnih navika u očuvanju zdravlja mozga i prevenciji neurodegenerativnih bolesti.

Konzumacija alkohola dio je tradicije i društvenih običaja u mnogim kulturama, no njegov utjecaj na mozak postaje sve značajniji s godinama. Stručnjaci upozoravaju da nakon 65. godine ova navika može ubrzati kognitivni pad i povećati rizik od bolesti poput Alzheimerove bolesti. Neurolog Richard Restak, kako prenosi The Guardian, preporučuje smanjenje ili potpuno izbacivanje alkohola iz svakodnevnog života u toj dobi kako bi se očuvalo pamćenje i zaštitili neuroni.

Prema međunarodnoj humanitarnoj organizaciji Alzheimer’s Society, alkohol djeluje kao blagi neurotoksin koji utječe na strukturu i funkciju živčanih stanica. Starenjem dolazi do prirodnog smanjenja broja neurona, a sposobnost njihove regeneracije opada. Izlaganje potencijalno štetnim tvarima može imati kumulativne posljedice, osobito u bijeloj tvari mozga, koja je ključna za povezivanje različitih neuronskih područja.

Dugotrajna konzumacija više od dvije standardne jedinice alkohola dnevno povezana je s atrofijom mozga, gubitkom pamćenja i kognitivnim poteškoćama. Iako mnogi smatraju da su problemi s pamćenjem neizbježan dio starenja, stručnjaci ističu da postoje promjenjivi faktori - poput konzumacije alkohola - koji značajno utječu na razvoj demencije.

Alkohol i rizik od demencije kod starijih osoba

Prema španskoj fondaciji Pasqual Maragall Foundation, pretjerana konzumacija alkohola nakon 65. godine povećava rizik od razvoja demencije i neuroloških oštećenja. Simptomi uključuju zaboravnost, poteškoće u učenju novih informacija, dezorijentaciju te promjene raspoloženja i osobnosti. Demencija povezana s alkoholom razvija se postepeno, najčešće nakon dugogodišnje konzumacije, a rizik dodatno raste s dobi.

Hronična konzumacija alkohola može dovesti i do nedostatka vitamina B1 (tiamina), ključnog za pravilan rad živčanog sistema. Taj deficit može uzrokovati Wernicke-Korsakoffov sindrom, koji se očituje ozbiljnim poremećajima kratkoročnog pamćenja i poteškoćama u komunikaciji. Iako se ovi poremećaji najčešće javljaju nakon dugotrajne zlouporabe alkohola, osjetljivost organizma povećava se s godinama.

Prema Nacionalnom institutu za starenje (NIA), simptomi oštećenja mozga uzrokovani alkoholom mogu nalikovati drugim neurodegenerativnim bolestima, što otežava pravovremenu dijagnozu i liječenje. Zbog toga stručnjaci naglašavaju važnost pravovremenog savjetovanja s liječnikom ako alkohol počne utjecati na svakodnevno funkcioniranje ili kognitivne sposobnosti.

Simptomi i posljedice kognitivnog oštećenja

Kognitivni pad povezan s alkoholom može uključivati gubitak pamćenja, poteškoće u rješavanju problema, dezorijentaciju i smanjenu motoričku koordinaciju. Često se javljaju i problemi s ravnotežom, što povećava rizik od padova i ozljeda. Uz to, mogu se pojaviti promjene osobnosti, razdražljivost i smanjena sposobnost koncentracije.

Iako se ovi simptomi često pripisuju normalnom starenju, istraživanja pokazuju da smanjenje ili prestanak konzumacije alkohola može značajno smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti. U tom smislu, izbacivanje alkohola nakon 65. godine predstavlja važnu preventivnu mjeru za očuvanje funkcije mozga.

Neka istraživanja sugeriraju da nijedna količina alkohola nije potpuno sigurna za zdravlje mozga u starijoj dobi. Alkohol negativno utječe i na bijelu i na sivu tvar mozga, ometa komunikaciju između neurona te ubrzava smanjenje volumena mozga.

Preporuke za zdravo starenje

Stručnjaci preporučuju traženje stručne pomoći ako konzumacija alkohola utječe na svakodnevni život ili pamćenje. Programi liječenja i podrške mogu biti ključni za smanjenje ovisnosti i oporavak mentalnog i fizičkog zdravlja.

Osim toga, održavanje zdravih životnih navika - poput redovite tjelesne aktivnosti, uravnotežene prehrane i mentalne stimulacije - ima važnu ulogu u očuvanju kognitivnih funkcija. Prestanak konzumacije alkohola nakon 65. godine može pomoći u očuvanju pamćenja, produženju samostalnosti i smanjenju rizika od demencije, čime se značajno poboljšava kvaliteta života u starijoj dobi, prenosi Slobodna Dalmacija.