Redovno spavanje dulje od devet sati, osobito ako se i dalje budite umorni, može biti signal da nešto u organizmu nije u ravnoteži. Istraživanja pokazuju da predugo spavanje može biti povezano s nizom zdravstvenih problema, ali i da uzrok često leži u svakodnevnim navikama koje je moguće promijeniti.

Godinama slušamo upozorenje da premalo sna šteti zdravlju. No posljednjih godina sve više istraživanja otvara i drugo pitanje – može li i previše sna biti problem.

Za mnoge kod nas to nije samo teorija. Između ranog ustajanja, posla, vožnje kroz jutarnje gužve i kasnog skrolanja po mobitelu, ritam spavanja često je nepravilan. Vikendom mnogi pokušavaju nadoknaditi izgubljene sate sna, ali upravo tada se može pojaviti novi problem.

Koliko sna zapravo trebamo

San je, uz prehranu i tjelesnu aktivnost, jedan od ključnih stupova zdravlja. Tokom spavanja tijelo prolazi kroz niz važnih procesa koji omogućuju normalno funkcioniranje tijekom dana. Obnavljaju se mišići, mozak obrađuje informacije i sjećanja, a reguliraju se emocije i razina stresa.

Stručnjaci najčešće preporučuju da odrasli spavaju između sedam i devet sati svake noći. Iako neki ljudi prirodno mogu funkcionirati s nešto manje sna, za većinu odraslih manje od sedam sati znači i lošije funkcioniranje već sljedeći dan. Tada se češće javljaju umor, slabija koncentracija, razdražljivost i veća razina stresa.

Dugoročno, kronični nedostatak sna povezuje se s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti poput srčanog udara i moždanog udara, metaboličkih poremećaja kao što je dijabetes tipa 2 te mentalnih problema poput depresije i anksioznosti.

Kada previše sna može biti znak problema

Ipak, novija istraživanja pokazuju da ni predugo spavanje nije idealno. U velikoj analizi koja je obuhvatila 79 studija i pratila sudionike najmanje godinu dana znanstvenici su uspoređivali trajanje sna i zdravstvene ishode.

Pokazalo se da su osobe koje su spavale manje od sedam sati imale oko 14 posto veći rizik od smrti tokom razdoblja praćenja u odnosu na one koje su spavale između sedam i osam sati. To se uklapa u već poznate rizike povezane s nedostatkom sna.

Kada se treba zabrinuti

Ako netko redovito spava dulje od devet ili deset sati, a i dalje se budi umoran i bez energije, to može biti signal da organizam pokušava upozoriti na nešto drugo. U takvim slučajevima vrijedi razgovarati s liječnikom i provjeriti postoji li poremećaj spavanja ili neki drugi zdravstveni problem.

No istraživači su primijetili i da su osobe koje su spavale duže od devet sati imale još veći rizik, oko 34 posto viši u odnosu na skupinu koja je spavala sedam do osam sati. Slične rezultate pokazala je i ranija velika analiza koja je pratila zdravlje sudionika kroz razdoblja od jedne do čak trideset godina. Važno je naglasiti da takva istraživanja pokazuju povezanost, ali ne dokazuju da predugo spavanje uzrokuje zdravstvene probleme.

Zašto neki ljudi spavaju duže

U mnogim slučajevima dulje spavanje zapravo je posljedica postojećih zdravstvenih tegoba. Ljudi koji imaju hronične bolesti često trebaju više odmora jer se tijelo oporavlja ili reagira na simptome i terapiju.

Također, osobe s kroničnom boli, depresijom ili metaboličkim poremećajima češće provode duže vrijeme u krevetu. Dodatni razlog može biti i loša kvaliteta sna, zbog koje ljudi ostaju dulje u krevetu kako bi pokušali nadoknaditi odmor. Drugim riječima, dulje spavanje ponekad je znak da organizam već ima određeni problem, a ne njegov uzrok.

Šta je zdrava rutina spavanja

Za većinu odraslih cilj ostaje isti: između sedam i devet sati sna svake noći. No količina sna nije jedini faktor koji utječe na zdravlje. Jednako su važni kvaliteta sna i stabilan ritam spavanja.

Stručnjaci preporučuju odlazak na spavanje i buđenje u približno isto vrijeme, redovnu tjelesnu aktivnost tokom dana te izbjegavanje ekrana u sat vremena prije spavanja. Važno je i da prostorija za spavanje bude tiha, tamna i ugodna. U svakodnevici to često znači jednu jednostavnu promjenu: ranije odložiti mobitel i pokušati zadržati sličan raspored spavanja i vikendom.