Američki planovi u vezi s Iranom posljednjih sedmica ulaze u novu fazu neizvjesnosti, a u samom vrhu vlasti, kako se sada vidi, nisu svi bili spremni ići do kraja.

Donald Trump, prema navodima dobro obaviještenih izvora, odlučno je odbacio ideju o slanju američkih vojnika na iransko ostrvo Kharg, i to iz jednog razloga koji se stalno ponavlja – procjena da bi gubici mogli biti ogromni, prenosi Webtribune.

Strah od ranjivosti američkih trupa

Iako su ga, kako tvrde izvori, pojedini krugovi uvjeravali da bi operacija mogla biti uspješna i da bi preuzimanje ostrva Kharg otvorilo vrata za kontrolu pristupa ključnom pomorskom pravcu, Trump nije bio spreman rizikovati. U njegovoj procjeni, američki vojnici bi se u takvom scenariju našli u izuzetno ranjivoj poziciji, praktično kao laka meta, što je dodatno uticalo na njegovu odluku da se povuče iz te ideje.

Ta dilema nije nastala ni iz čega. Još krajem marta, Trump je otvoreno govorio o mogućnosti da se iranska nafta preuzme po modelu koji je ranije primjenjivan prema Venecueli. U tom kontekstu, ostrvo Kharg se nametnulo kao ključna tačka, jer predstavlja glavni iranski centar za izvoz nafte. Upravo zato je ideja o njegovom zauzimanju dobila na težini u određenim strateškim krugovima u Washingtonu.

Pokreti marinaca i neuspjeli pregovori

U međuvremenu, dodatnu pažnju izazvala je informacija da je više od 2.000 američkih marinaca upućeno na Bliski istok iz baze u San Diegu. Mnogi analitičari su to odmah povezali s potencijalnom operacijom usmjerenom ka ostrvu Kharg, videći u tom potezu pripremu za konkretnu akciju na terenu. Ipak, kako se sada pokazuje, sama politička odluka o takvoj operaciji nije bila donesena.

Sve se to dešava u širem kontekstu zaoštrenih odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Krajem februara, zajedno s Izraelom, SAD su započele seriju udara na ciljeve unutar Irana, što je dovelo do velikih posljedica – prema dostupnim podacima, stradalo je više od 3.000 ljudi. Situacija se dodatno zakomplikovala kada su Washington i Teheran početkom aprila pristali na dvosedmično primirje.

Međutim, ni to primirje nije donijelo dugoročno smirivanje. Pregovori koji su potom održani u Islamabadu završeni su bez konkretnog rezultata. Nije bilo zvaničnih potvrda o nastavku sukoba, ali su Sjedinjene Američke Države u međuvremenu krenule u blokadu iranskih luka, čime je pritisak nastavljen drugim sredstvima.