Ako se neprestano osjećate zbunjeno, krivo i iscrpljeno u nekom odnosu, vrlo je vjerovatno da ste meta perfidne manipulacije. Fenomen poznat kao "gaslighting" ne uništava samo vaše raspoloženje, već direktno udara na vašu percepciju stvarnosti.

Pojam "gaslighting" posljednjih godina postao je sveprisutan u javnom prostoru. Toliko je dominantan da ga je čuveni rječnik Merriam-Webster proglasio riječju 2022. godine. Ova vrsta psihološke manipulacije postala je duboko ukorijenjena u našem rječniku i, nažalost, u svakodnevnim životima. No, šta tačno znači biti žrtva gaslightinga? Ne radi se o običnoj svađi ili neslaganju, već o podmukloj i sistematskoj taktici kojom manipulator navodi žrtvu da posumnja u vlastitu percepciju, sjećanja i zdrav razum.

Porijeklo koje ledi krv u žilama

Iako zvuči moderno, korijeni ovog pojma sežu u 1938. godinu i britansku pozorišnu predstavu "Gas Light", koja je kasnije adaptirana u dva filma. Radnja prati supruga Jacka koji pokušava svoju suprugu Bellu uvjeriti da gubi razum kako bi se domogao njenog nasljedstva. Jedna od njegovih metoda bilo je prigušivanje plinskih svjetiljki u kući. Kada bi Bella primijetila da je svjetlo slabije, on bi je hladno uvjeravao da sve umišlja. Malo-pomalo, njena stvarnost počela se urušavati pod teretom njegovih laži, a njeno samopouzdanje topiti. Upravo je ta jeziva priča posudila ime jednom od najopasnijih oblika emocionalnog zlostavljanja.

Znakovi za uzbunu u svakodnevici

Gaslighting se rijetko događa naglo. Poput žabe koja se polako kuha, žrtva postepeno gubi tlo pod nogama, često nesvjesna manipulacije koja se odvija. Manipulator koristi prepoznatljive taktike kako bi uspostavio potpunu kontrolu. Najčešća je direktno poricanje. Rečenice poput "To se nikad nije dogodilo" ili "Potpuno si to izmislila" postaju svakodnevica, čak i kada postoje jasni dokazi koji govore suprotno.

Druga česta strategija je trivijalizacija osjećaja. Kada žrtva izrazi povrijeđenost, manipulator će je optužiti da je "previše osjetljiva" ili da "uvijek pravi dramu ni oko čega". Time se njene stvarne emocije proglašavaju nevažnim i neopravdanim. S vremenom, žrtva počinje i sama vjerovati u to, neprestano se izvinjavajući i preispitujući vlastite reakcije. Osjećaj zbunjenosti i anksioznosti postaje dominantan, a donošenje i najjednostavnijih odluka bez odobrenja zlostavljača postaje nemoguće. Iako se najčešće veže za partnerske odnose, ovaj fenomen se događa i na radnom mjestu, u porodici, pa čak i u odnosu ljekara i pacijenta.

Foto: Shutterstock

Razorne posljedice po mentalno zdravlje

Posljedice dugotrajne izloženosti gaslightingu mogu biti katastrofalne. Ne radi se samo o narušenom samopouzdanju, već o dubokim psihološkim ožiljcima. Žrtva gubi povjerenje u vlastiti um i instinkte, što često vodi do hronične anksioznosti, depresije, pa čak i kompleksnog posttraumatskog stresnog poremećaja (C-PTSP). Gubitak osjećaja za vlastiti identitet jedna je od najtežih posljedica, jer osoba postaje emocionalno ovisna o verziji stvarnosti koju joj nameće manipulator.

Prepoznavanje ovih obrazaca prvi je i najvažniji korak prema oslobođenju. Vjerujte svom instinktu. Razgovor s osobom od povjerenja ili stručnjakom može vam pomoći da ponovo uspostavite vezu sa stvarnošću i vratite moć nad vlastitim životom.

Izvor: zena.net.hr