Radislav Krstić, bivši komandant Druge romanijske motorizovane brigade Vojske Republike Srpske, ranije osuđen za pomaganje u genocidu u Srebrenici, još uvijek nije zaprimio novu optužnicu Tužilaštva BiH zbog zločina u Novoseocima kod Sokoca jer nije izabrao branioca. Tokom saslušanja u istrazi, branio se šutnjom, saznaje Detektor.

Krstić je u Haškom tribunalu, u svojstvu komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida počinjenog u julu 1995. u Srebrenici. U januaru ove godine, Državni sud je protiv njega potvrdio novu optužnicu, koja ga tereti za zločin protiv čovječnosti počinjen u Novoseocima kod Sokoca tokom 1992. godine.

Kako je odgovoreno iz Državnog suda, ova institucija je putem međunarodne pravne pomoći optuženom Krstiću uputila dopis, s listom advokata ovlaštenih za zastupanje pred Sudom BiH, da izabere branioca, ali Sud još uvijek nije zaprimio povratnu informaciju da li je optuženi zaprimio taj spisak.

“Na osnovu navedenog, Sud je uputio urgenciju Ministarstvu pravde BiH. Nakon što Sud optuženom postavi branioca, istom će biti dostavljena potvrđena optužnica Tužilaštva BiH”, kažu iz Suda BiH i dodaju da je Zakonom o krivičnom postupku propisano da optuženi mora imati branioca u vrijeme dostavljanja optužnice.

Rukovodilac Posebnog odjela za ratne zločine i zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva BiH Ivan Matešić za Detektor pojašnjava da je Krstić kao osumnjičeni ispitan 12. maja 2021. godine u Poljskoj, dok još nije bio prebačen u Estoniju na izdržavanje kazne zatvora, po presudi Haškog tribunala.

“Ispitan je na osnovu Zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć i branio se ćutnjom. (…) U ovom momentu nije postavljen zahtjev za njegovo izručenje, o tome će Tužiteljstvo BiH donijeti odluku nakon izjašnjenja optuženog o krivnji”, navodi Matešić.

Kako kaže, još uvijek Tužilaštvo nije obaviješteno od Suda kako će biti organizovano izjašnjenje o krivnji optuženog Krstića. Prema njegovim riječima, predmet protiv Krstića neće biti ustupljen organima pravosuđa u Estoniji.

“Kao što se moglo vidjeti u predmetu ‘Dragoljub Kunarac’, nakon što je isti izdržao kaznu zatvora po presudi Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), u toku je glavni pretres protiv istog pred Sudom BiH. Nema nikakvih posebnih procedura prema osuđenim licima od strane MKSJ-a u odnosu na druge optužene. Potrebno je obezbijediti njegovo prisustvo na glavnom pretresu, a sam tok pretresa odvija se sukladno odredbama Zakona o krivičnom postupku BiH”, pojašnjava tužilac Matešić.

Sud novinarima Detektora nije odgovorio na upit na koji način će se organizovati njegovo izjašnjenje o krivnji.

Krstić je optužnicom Tužilaštva BiH optužen da je od sredine maja pa najmanje do kraja septembra 1992. na području opštine Sokolac, u okviru široko rasprostranjenog i sistematičnog napada usmjerenog na civilno stanovništvo – kao komandant Druge romanijske motorizirane brigade VRS-a – s drugim njemu poznatim osobama, planirao, naredio, počinio, podstrekavao i pomagao u planiranju, pripremanju, činjenju i prikrivanju zločina protiv čovječnosti i to progonom kroz prisilno preseljenje stanovništva, ubijanjem, uništavanjem i pljačkom pokretne i nepokretne imovine, te rušenjem vjerskog objekta.

Tužilaštvo je ranije saopštilo da su nakon napada žene i djeca odvojeni od muškaraca, koji su vojnim kamionima transportovani na smetljište na lokaciji Ivan Polje, gdje su strijeljani i ubijeni. Tokom počinjenog zločina, kako su rekli tada iz Tužilaštva, izvršeno je pljačkanje i uništavanje imovine, a mjesna džamija je porušena i ostaci bačeni na tijela žrtava na deponiji Ivan Polje.

“Na navedenoj lokaciji ubijene su 44 žrtve, od kojih je najmlađi ubijeni imao 14, a najstariji 77 godina. Tijela 43 žrtve ekshumirana su i pronađena, dok se za posmrtnim ostacima jedne žrtve još uvijek traga”, navelo je Tužilaštvo.

U Sudu BiH je u toku je jedan postupak za zločine u Novoseocima.

MKSJ je u aprilu 2004. osudio Krstića na 35 godina zatvora za pomaganje i podržavanje genocida, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja. Krajem te godine je upućen na izdržavanje kazne u Englesku, ali je tamo bio napadnut u zatvoru, nakon čega je vraćen u Haag, a potom upućen da odsluži ostatak kazne u Poljskoj, odakle je ponovo vraćen u Pritvorsku jedinicu u Haagu. Prošle godine je odlučeno da će Krstić ostatak svoje kazne služiti u Estoniji.

Do sada je Krstić u više navrata tražio prijevremeno puštanje na slobodu, što je Mehanizam za krivične sudove (MMKS) svaki put odbio. U jednom od zahtjeva, Krstić je kazao da je pomagao i podržavao genocid i da je znao da neki članovi Glavnog štaba Vojske Republike Srpske namjeravaju da ga počine.

Prema informacijama Mehanizma i Tužilaštva BiH, Krstićeva kazna ističe 23. novembra 2033. godine.