Švedska raspolaže obavještajnim podacima koji ukazuju na to da Rusija sustavno manipulira brojkama kako bi uvjerila zapadne saveznike Ukrajine da njezino gospodarstvo uspješno odolijeva sankcijama i ratnoj potrošnji, objavio je Financial Times.

Thomas Nilsson, čelnik švedske Vojno-obavještajne i sigurnosne službe, naveo je da je stvarna situacija znatno lošija od službenih izvještaja te da ruska središnja banka podcjenjuje inflaciju, za koju se vjeruje da je blizu razine ključne kamatne stope od 15 posto.

Švedska se slaže s procjenama njemačke agencije BND da Rusija umanjuje svoj proračunski deficit za 30 milijardi dolara, uz indikatore koji upućuju na moguću bankarsku krizu. Nilsson je zaključio da Rusija troši posljednje rezerve i da njezino gospodarstvo neizbježno ide prema financijskoj katastrofi, zbog čega je pozvao Europu na usvajanje novih sankcija.

Rusko se gospodarstvo nije uspjelo oporaviti čak ni uz rast cijena nafte tijekom rata na Bliskom istoku. Prema Nilssonovim riječima, Rusiji bi cijena sirove nafte Urals morala ostati iznad 100 dolara po barelu najmanje godinu dana samo kako bi se zatvorio proračunski deficit, dok bi za rješavanje ostalih ekonomskih problema taj period morao biti znatno duži.

Iako Rusija trenutačno ostvaruje dodatne prihode od oko 150 milijuna dolara dnevno zbog rasta potražnje iz Indije i Kine nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca, Vladimir Putin priznao je da su rezultati ispod očekivanja, objavio je Financial Times. Moskva je od poreza na izvoz nafte dosad zaradila između 1,3 i 1,9 milijardi dolara, no ruski predsjednik upozorava da će taj skok prihoda biti kratkog vijeka. Istodobno, guvernerka ruske središnje banke Elvira Nabiullina potvrdila je da se vanjski uvjeti za izvoz i uvoz gotovo neprestano pogoršavaju.

Nilsson smatra da će se Rusija dodatno mučiti s financiranjem invazije na Ukrajinu ako se održi primirje između SAD-a, Izraela i Irana te ako se cijene nafte stabiliziraju. Ekonomski problemi već su se proširili na obrambeni sektor, koji je dosad bio nositelj rasta, dok se civilni sektor bori s poteškoćama.

Iako ozbiljni gospodarski problemi vjerojatno neće promijeniti strateške ciljeve ruskog vodstva ili njihov pogled na NATO i Europsku uniju, Nilsson ističe da će ti čimbenici izravno utjecati na način na koji Moskva može ostvarivati svoje ciljeve. Naglasio je da će ekonomska kriza u konačnici ograničiti opseg i tehnološki napredak ruskih vojnih sposobnosti u nastavku ratnih napora.