Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku ključni je pokazatelj za usporedbu gospodarske snage država, a projekcije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuju da će on do 2030. godine rasti u gotovo cijeloj Europi. Ipak, taj rast ne znači da će doći do velikih promjena u poretku najbogatijih zemalja, jer se gospodarstva uglavnom kreću usklađeno.

Analizirajući MMF-ove Svjetske ekonomske izglede za 2025. i 2030. godinu, ispitali smo tko će predvoditi ljestvicu europskih zemalja prema nominalnom BDP-u po stanovniku i prema paritetu kupovne moći (PKM), koji uzima u obzir razlike u cijenama među državama, piše Euronews Business.

Irska na vrhu po kupovnoj moći

Prema projekcijama, Irska bi do 2030. trebala postati zemlja s najvišim BDP-om po stanovniku prilagođenim za paritet kupovne moći (PKM), preuzevši vodeću poziciju od Luksemburga. Međutim, ovu brojku treba uzeti s velikom rezervom.

Poznato je da je irski BDP umjetno napuhan zbog velike prisutnosti multinacionalnih korporacija, a Alan Barrett, direktor Instituta za ekonomska i društvena istraživanja, ističe kako bruto nacionalni dohodak (BND) daje znatno realniju sliku gospodarske snage zemlje. Podaci Svjetske banke o BND-u za 2024. godinu potvrđuju da se Irska po tom mjerilu ne bi ni našla među prve četiri zemlje.

Norveška, Švicarska i Danska trebale bi zaokružiti prvih pet, a njihove se pozicije ne bi trebale mijenjati između 2025. i 2030. godine. Od pet najvećih europskih gospodarstava, Njemačka je najbolje rangirana na 12. mjestu, slijede je Francuska (15.) i Ujedinjeno Kraljevstvo (16.). Italija se nalazi na 18. mjestu, dok je Španjolska na začelju te skupine, na 22. mjestu.

Zemlje kandidatkinje za EU na dnu

Donjih devet mjesta na ljestvici zauzimaju uglavnom zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji, pri čemu su na samom začelju Ukrajina, Kosovo i Moldavija. Turska je iznimka - predviđa se da će 2030. biti na 29. mjestu, ispred tri punopravne članice EU: Bugarske, Latvije i Grčke.

Očekuje se da će petnaest zemalja zadržati iste pozicije kao i 2025. godine. Najveći pad zabilježit će Grčka, s 29. na 32. mjesto, dok će Cipar ostvariti najveći skok, s 16. na 13. mjesto. Nijedna druga zemlja ne bi se trebala pomaknuti za više od tri mjesta.

Razlika između poretka po nominalnom BDP-u i onog po paritetu kupovne moći također je znakovita. Malta, Rumunjska, Poljska i Turska znatno su bolje rangirane prema PKM-u, što sugerira da je njihova stvarna kupovna moć veća nego što to pokazuju nominalne brojke. Suprotno vrijedi za Estoniju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Island i Latviju, čiji je poredak prema kupovnoj moći osjetno niži od nominalnog.

Velike razlike u kupovnoj moći

Na vrhu ljestvice razlike su goleme. Irska i Luksemburg izrazito odskaču s predviđenim BDP-om po stanovniku od oko 168.000 eura, odnosno 154.000 eura, izraženim prema paritetu kupovne moći. Slijede ih Norveška i Švicarska, koje bi do 2030. trebale premašiti 106.000 eura.

Čak i ako se izuzmu Irska i Luksemburg, razlike unutar Europske unije ostaju značajne. Danska predvodi ostatak članica s oko 92.000 eura, što je gotovo dvostruko više od Grčke, koja s 50.000 eura ima najniži rezultat među članicama EU. Među najvećim gospodarstvima, Njemačka ima najvišu kupovnu moć sa 79.000 eura, dok je Španjolska najslabija sa 61.000 eura, što je razlika od otprilike 31 posto.

Izvan EU slika je još drastičnija. Gotovo sve zemlje kandidatkinje trebale bi imati BDP po stanovniku ispod 46.000 eura, a nekoliko njih i znatno niže od toga, s iznosima ispod 28.000 eura, što je otprilike polovica grčke razine. Jaz između EU i zemalja koje čekaju na pridruživanje ostaje ogroman.

U nominalnim eurima jaz je još veći

Izražen u nominalnim eurima, raspon je još širi. Projekcije MMF-a za 2030. godinu stavljaju BDP po stanovniku u 41 europskoj zemlji u raspon od samo 7.276 eura u Ukrajini do 152.417 eura u Luksemburgu. Bugarska je na dnu ljestvice unutar EU s 28.086 eura.

Čak i bez Luksemburga i Irske (137.819 eura), raspon unutar bloka je velik. Danska je treća među članicama EU s 84.128 eura, a slijede je Nizozemska (79.613 eura), Švedska (73.104 eura) i Austrija (67.406 eura).

Njemačka je s 65.924 eura na ukupno 10. mjestu i jedina je od pet najvećih europskih gospodarstava koja se nalazi u prvih deset. Ujedinjeno Kraljevstvo je odmah iza, na 11. mjestu sa 64.360 eura.

Izvan EU, Švicarska (127.846 eura), Island (108.366 eura) i Norveška (93.046 eura) nalaze se među prvih pet u ukupnom poretku. Time se potvrđuje opći obrazac prema kojem su zemlje sjeverne i zapadne Europe grupirane na vrhu, dok istočna Europa, a posebno zemlje kandidatkinje za EU, značajno zaostaju.