Ko je Bosanka koja je učestvovala u pripremi i praćenju astronauta u historijskoj misiji Artemis II na Mjesec? Vahida Velić, kao i brojna djeca, maštala je kako će postati astronaut. U Mrkonjić Gradu i Donjem Vakufu u kojima je odrastala - poslijeratne generacije učene su da "ostanu prizemne, prilagode očekivanja i razmišljaju u okvirima onoga što izgleda moguće". Tako opisuje početak svog puta, usprkos kojem je stigla i do višestrukih uloga u Evropskoj svemirskoj agenciji - sa manje od trideset godina. O posljednjem historijskom podvigu astronauta, jednako kao i o svome putu Vahida Velić govorila je za Novi dan na N1.

Na samom početku, Velić ističe da kada dolazite iz manjih sredina, nemate puno prilika za neko usavršavanje, vannastavne aktivnosti i bilo kakve međunarodne saradnje.

"Vjerujem da će se više sa mnom suosjećati osobe koje dolaze iz tako nekih manjih mjesta. Kako reći, moj put do ovog gdje se nalazim trenutno, u Evropskom centru za astronaute, nije bio linearan. Nije nikad postojao. Ja sam putokaz, ali je uvijek postojala znatiželja za naukom, za inžinjerstvom, za nekim istraživanjem. Tako da je zapravo ovo gdje se ja trenutno nalazim niz malih koraka. Od studiranja, volontiranja, bilo kakvih stipendija u kojima sam bila uključena, međunarodnih programa, odlazak van zemlje. I zapravo su se sve te male kockice na kraju složile da ja radim trenutno kao instruktor za astronaute", navela je Velić za N1.

Erasmus+ kao prekretnica

Presudni korak za njenu karijeru dogodio se tokom studija kada je bila u okviru programa Erasmus+ dva semestra u Francuskoj. Zadnji semstar je radila na master tezu - redizajn ortoze koju je jedna djevojčica koristila u Francuskoj. Shvatila je da želi raditi nešto u čemu će biti korisna te je počela tragati za prilikama i uspjela doći do posla koji danas radi.

Briga o zdravlju astronauta

Na posljednjoj misi radila je na pripremi astronauta za odlazak na Internacionalnu svemirsku stanicu.

"Jedan dio Internacionalne svemirske stanice je zapravo evropski modul Columbus, tako da astronauti kada idu na misiju zapravo moraju biti trenirani na Columbus sistemima, a osim toga i eksperimentima. Moj zadatak je zapravo da pripremam astronaute za eksperimente koje će obavljati na Internacionalnoj svemirskoj stanici, prvenstveno. A kada se tiče misije Artemis 2, tu nisam bila u ulozi instruktora. Međutim, tu smo već pripremali eksperiment koji se koristio u toku misije i astronauti su koristili aplikaciju koju smo mi pripremali kako bi pratili njihov dnevni unos hrane, pića, medikamenata i kako bi sigurno mogli komunicirati sa njihovim dodijeljenim doktorom", istakla je.

Koje su posljedice boravka u svemiru?

S obzirom da je pratila zdravlje astronauta i promjene u njihovom organizmu, otkrila je koje su to najčešće posljedice.

"Pa kada je riječ o kratkim misijama, većinom te posljedice svemira i boravka u mikrogravitaciji nisu toliko izražene. Više posljedica vidimo kod astronauta koji borave duži period. Trenutno, na primjer, za ISS astronauti borave otprilike 6 do 8 mjeseci, pa nekad i duže, a i u tom periodu se baš znaju vidjeti posljedice. Za kratke misije obično je to prilagođavanje na svemir. Ne znam da li ste pratili neke od live updatea tokom Artemis misije. Zaista ste mogli vidjeti, na primjer, kod astronauta kako su njihova lica napuhana, jer zbog mikrogravitacije zapravo sve tečnosti u tijelu idu ka vašem gornjem dijelu tijela. Kada se radi o dugotrajnim misijama, onda vidimo drugačije posljedice. Međutim, većina njih je reverzibilna, što znači da se nakon određenog perioda na Zemlji zapravo njihovo stanje vrati blizu normalnog stanja. Svakako, prije nego što oni idu na misije, radi se detaljan broj medicinskih pregleda. Također, vrše određene medicinske preglede dok su na misijama i onda poslije misija kako bi se zapravo uporedilo stanje i kako bi zapravo sagradili to znanje da da da imamo za buduće misije, da da vidimo zapravo koje su to posljedice", navela je Velić za N1.

Razgovor s astronautima u svemiru

Govoreći o misijama Artemis, istakla je kako su one zapravo historijske zato što se vraćamo ponovo na Mjesec i ponovo testiramo kapsule koje bi nam omogućavale da dođemo do Mjeseca.

"I jednostavno sa uspjehom ovakvih misija vidimo da zapravo ni Mars više nije toliko daleko. Samo je pitanje zapravo kada ćemo stići tamo. Bit će zanimljivo", dodala je.

 

Velić je i član kontrole tima leta za Internacionalnu svemirsku stanicu - Eurocom, što je zapravo evropski komunikator za ISS. Ovo znači da je direktno komunicirala sa astronautima.

"Zapravo imati tu privilegiju da idete na posao i da radite direktno sa astronautima, pomažete im u njihovim dnevnim aktivnostima, je nešto što mene vrlo raduje", kazala je.

No, na samom početku nije vjerovala da će uspjeti doći do ovog nivoa. Ali, nakon obuka, radnog iskusttva i rada s kolegama shvatila je da ništa nije nemoguće.

"Sanjajte velike stvari, ništa nije nedostižno"

Smatra daje Bosni i Hercegovini itekako potrebna reforma obrazovanja.

"Vjerujem da svi koji su studirali, evo, mogu se složiti sa mnom da zapravo nama bi vrlo, veoma godila neka reforma u obrazovanju jer stvari koje se uče su u određenim slučajevima poprilično zastarjele. Tako da reforma, pratiti korak sa tehnologijama, sa tržištem trenutno bi bilo nešto što bi zaista bilo hitno da se uradi u Bosni i Hercegovini. Osim toga, možda i fokus na strane jezike, na razmjene, da se studenti zapravo motivišu da odlaze na razmjene, zato što zapravo tako samo šire svoje vidike. Jezici su veoma važni za bilo kakve prilike koje bi se odnosile na međunarodnu saradnju", pojasnila je.

Na kraju je imala i poruku za sve one koji sanjaju da postanu astronauti ili rade slične poslove poput nje:

"Moja poruka bi bila da zaista trebaju sanjati velike stvari i da ništa nije nedostižno, da čak i ako se nekad čini da jeste, da samo trebaju da budu uporni i da nikada ne trebaju čekati idealne uslove. Da trebaju ići korak po korak i sigurno će ih negdje na kraju to dovesti."